Hramadstva99

Aleksijevič na Dni Voli: «Dva stahodździ vyniščałasia ŭsio biełaruskaje, ale my vystajali!»

Śviatłana Aleksijevič nie rašyłasia vystupić na chałodnym pavietry: u jaje prablemy z horłam. Zvarot piśmieńnicy začytała Zinaida Bandarenka.

«Ja škaduju, što mianie ŭ hety dzień niama siarod vas, i ja nia čuju vašyja hałasy, nie baču vašych tvaraŭ. I ŭ toj ža čas ja z vami, u dumkach ja z vami. Siońnia ŭ nas śviata — my śviatkujem toje, što my jość. Uśviedamlajem toje, što my jość biełarusy. Biełarusy nie raz mahli źniknuć u biezdani impieryi. Dva stahodździ vyniščałasia ŭsio biełaruskaje. Karaleŭskaja Polšča i Maskoŭskaje kniastva biaźlitasna pieramołvali biełaruskuju kulturu. Vidny polski palityčny dziejač Raman Dmoŭskaha jašče ŭ pačatku XX stahodździa adhukaŭsia pra biełarusaŭ, litoŭcaŭ i ŭkraincaŭ jak pra «palakaŭ nižejšaha hatunku», a Stalin rabiŭ ź biełarusaŭ ruskich. Kryvavyja represii na biełaruskaj ziamli adbyvalisia pastajanna, pačynajučy z kastryčnickaha pieravarotu i da śmierci Stalina ŭ 1953-m hodzie. Moj baćka da vajny vučyŭsia ŭ Miensku ŭ Kamunistyčnym instytucie žurnalistyki, i jon raspaviadaŭ, jak adzin za adnym źnikali najlepšyja vykładčyki i studenty. Baćku vyratavała vajna, jon pajšoŭ na front. Źniščałasia ŭ pieršuju čarhu intelihiencyja. Stalin razumieŭ, što biez nacyjanalnaj kultury i movy niama naroda. Jak ža my vystajali, vyratavalisia? Voś hetyja, «tutejšyja», «Ludzi na bałocie», tak, vystajali! Ja jašče zaśpieła pa viosačkach starych žančyn, jakija havaryli na čystaj biełaruskaj movie. Słuchajučy ich, razumieła, što heta jany chavajuć, ścierahuć našuju krainu lićvinaŭ. Nikoli nia pamirała narodnaja duša.

U internecie niaciažka znajści fatahrafii delehataŭ Pieršaha ŭsiebiełaruskaha źjezda ŭ 1918 hodzie — heta tvary volnych ludziej. Jany vierać, jany marać — heta vidać. Tolki jany mahli zrabić toje, što zrabili: siarod vajny, razruchi i roznahałośsiaŭ abviaścić BNR. A našyja apanienty lubiać kazać, što ŭ hetaj dziaržavy nie było miežaŭ, nie było armii, nie było ničoha. Ale praz 100 hadoŭ my viedajem, što Biełaruskaja Narodnaja Respublika była. I my adtul!

Tyja, chto vyras u SSSR, ničoha nie viedali pra Biełaruskuju Narodnuju Respubliku, a kali viedali, to havaryli pra heta šeptam. My vyraśli ź minułaha. Nas prymušali lubić čužoje minułaje. Užo vyrasła maładoje pakaleńnie, jakoje viedaje i lubić svajo minułaje, hatovaje za jaho zmahacca», — napisała Śviatłana Aleksijevič.

Kamientary9

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

«Heta šlach adzinočki». Biełarus bolšuju častku žyćcia pravodzić u vandroŭkach — naviedaŭ užo amal 500 abjektaŭ JUNIESKA

«Heta šlach adzinočki». Biełarus bolšuju častku žyćcia pravodzić u vandroŭkach — naviedaŭ užo amal 500 abjektaŭ JUNIESKA

Usie naviny →
Usie naviny

Naščadka emihrantaŭ ź Biełarusi pryznačyli hałoŭnakamandujučym abjadnanych siłaŭ NATA ŭ Jeŭropie1

Z 1 lipienia niekatoryja tavary na kasach samaabsłuhoŭvańnia treba budzie apłačvać pa-novamu4

«Pieten Nacyjanalnaha Adradžeńnia». Barkoŭski adkazaŭ Paźniaku ad imia «psieŭdaapazicyi»102

Byłoha milicyjaniera, jaki viarnuŭsia z Kienii i vioŭ błoh pra Afryku, asudzili za «raspalvańnie varožaści»1

Vypusknica, jakaja nabrała 400 bałaŭ pa CT u 2021-m, pierajechała ŭ Rasiju i nachvalvaje Maskvu22

Źjaviłasia novaje VIDEA śpiecapieracyi SBU «Pavucińnie»: z kamiery, zamacavanaj na samim dronie1

«My znoŭ sutykajemsia z manipulacyjami». Ukraincy adkazali na rasijskija abvinavačvańni ŭ zaciahvańni abmienu ciełami i pałonnymi

Biełaruskaja błohierka krykam i łajankaj rekłamuje brendy — zatoje źbiraje miljony prahladaŭ10

Rasijanie viazuć u Biełaruś tysiačy ciełaŭ zabitych vajskoŭcaŭ dla abmienu3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Heta šlach adzinočki». Biełarus bolšuju častku žyćcia pravodzić u vandroŭkach — naviedaŭ užo amal 500 abjektaŭ JUNIESKA

«Heta šlach adzinočki». Biełarus bolšuju častku žyćcia pravodzić u vandroŭkach — naviedaŭ užo amal 500 abjektaŭ JUNIESKA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić