U lasach Vałynskaj vobłaści Ukrainy prajšła vajskova-spartovaja hulnia z udziełam 250 junakoŭ.

Raniej tyja hulni ŭsprymalisia jak hulni. Ale kali ŭ 2014-m uźnikła pahroza niezaležnaści i cełasnaści Ukrainy, to ŭ pieršym šerahu abaroncaŭ, siarod tych ukrainskich «300 spartancaŭ», apynulisia nie prafiesijnyja siłaviki, a mienavita moładź, jakaja prajšła vajskovuju padrychtoŭku i była pry hetym addana patryjatyčnaj.
Z 9 pa 12 maja ŭ lasach Vałynskaj vobłaści Ukrainy prajšła čarhovaja vajskova-spartovaja hulnia «Advaha», jakuju arhanizuje ŭsieŭkrainskaja moładzievaja arhanizacyja «Nacyjanalny Aljans».
U hetym hodzie ŭ joj uziali ŭdzieł kala 250 čałaviek.
Pa zaprašeńni Hramadskaha siektara Atrada «Pahonia» — jon abjadnoŭvaje biełaruskich dobraachvotnikaŭ, jakija vajavali na baku Ukrainy ŭ Danbasie — hulniu druhi hod zapar naviedali taksama i biełarusy.


Ramantyčny areoł «Advazie» nadaje toj fakt, što jana ŭznaŭlaje atmaśfieru vyzvalenčaha ruchu va Ukrainie padčas Druhoj suśvietnaj vajny i adbyłasia ŭžo čatyrnaccaty raz u lasach, dzie i vajavali bajcy Ukrainskaj paŭstanckaj armii.
Uračystaje adkryćcio spabornictvaŭ pačałosia z malitvy, padčas jakoj śviatar błasłaviŭ udzielnikaŭ na ŭdzieł u hulni.
Dalej udzielniki padzialilisia na dźvie kamandy — sotni. Kamandy abrali miesca «dysłakacyi», dzie pastavili svoj ściah. Meta kožnaj sotni była ŭ zachavańni svajho ściaha i zdabyćci ściaha voraha i ŭtrymańni jaho na praciahu čatyroch dzion. U takim vypadku heta rasceńvałasia b jak «čystaja pieramoha».
U hetym hodzie abiedźvie kamandy zastalisia sa svaimi ściahami i vynik hulni byŭ vyznačany pa kolkaści sarvanych paviazak.






-
Što rabić baćkam, kali ich dzicia ckujuć u škole, kab bulinh nie skončyŭsia trahiedyjaj? Tłumačyć psichołah
-
«Łukašenka mnie skazaŭ: «Chočaš — možaš adkazać nam, udaryć pa Mazyry, pa zavodzie» — Zialenski
-
Zołatava raskazała pra palitźniavolenuju Volhu Čukaravu ź insultam, što aślepła ŭ kałonii. Joj kazali: «Vy prydurvajeciesia?»
Ciapier čytajuć
«Mama, davaj napišam zajavu ŭ milicyju, jon mianie ŭžo dastaŭ». Maci školnika z Bresta, jaki skončyŭ žyćcio samahubstvam, raskazała pra ckavańnie syna
Kamientary