Mierkavańni2020

Ukraina vačyma biełarusa: «Dla mianie indykatar — heta maršrutki»

Piša Maksim Machańkoŭ.

Jak zrazumieć toj momant, kali va Ukrainie pačnucca niejkija radykalnyja źmieny ŭ baraćbie z karupcyjaj i šeraj ekanomikaj? Mnie zdajecca, hałoŭnym indykataram tut buduć ukrainskija maršrutki.

Heta vydatny indykatar ekanamičnych adnosin va Ukrainie, a taksama razburalnik mifaŭ pra niepakorlivych i nieciarplivych ukraincaŭ, jakija, maŭlaŭ, pry niejkaj prablemie adrazu pačynajuć buntavać (jak maluje ich rasijskaja prapahanda).

Maršrutkami ja starajusia nie karystacca, bo heta prosta nievynosna, ale časam davodzicca. I zaŭsiody jak idyjot patrabuju ŭ kiroŭcy ček ci bilet. I zaŭsiody miascovyja, nie tolki kiroŭcy, ale i pasažyry, hladziać na mianie jak na idyjota i varvara. Tam niama nijakich ni čekaŭ, ni biletaŭ, čorny nał hulaje tak, jak haj šumić. I za ŭvieś čas tolki adzin kiroŭca daŭ mnie bilet, ale navat jon heta zrabiŭ ździekliva i nachabna, addaŭšy mnie stos kvitkoŭ: maŭlaŭ, na, durań, trymaj svaje bilety. U bolšaści vypadkaŭ kiroŭcy pačynajuć svarycca, pasažyry albo maŭčać, albo stanoviacca na bok kiroŭcaŭ i kažuć: «Niešta nie padabajecca — jedź na taksi».

Ludzi nie razumiejuć, što ŭ vyniku niejkaj avaryi jany nijak nie abaronienyja, što aŭtapark nie płacić padatki, a kiroŭca potym budzie atrymlivać mizernuju piensiju. Ukrainskaje hramadstva takaja sistema, u pryncypie, zadavalniaje, tamu ja, jak zamiežnik, starajusia nie naviazvać svajo bačańnie, bo heta nie maja kraina i nie maja sprava.

Karaciej, pieršym sihnałam taho, što va Ukrainie realna i radykalna ŭzialisia za baraćbu z karupcyjaj i šeraj ekanomikaj, budzie razhon hetych mafijoznych hadziučnikaŭ-aŭtaparkaŭ, jakija pieravoziać ludziej jak skacinu i nažyvajucca na ludziach. Nu i kali sami ludzi zrazumiejuć, što pakul jany nie buduć patrabavać ad aŭtaparkaŭ pracavać lehalna i płacić padatki — nijakaha kamfortu i narmalnych umoŭ jany nie atrymajuć.

I tak, ukrainskaja maršrutka raźbivaje mif nakont niepakorlivych i nieciarplivych ukraincaŭ, jakija, maŭlaŭ, pry niejkaj prablemie adrazu pačynajuć buntavać. Ludzi jeździać u niečałaviečych umovach absalutna spakojna i pakorliva, i nijak na heta nie reahujuć. Ja dumaju, kali b takija aŭtobusy ŭ takim stanie i z takimi adnosinami da ludziej jeździli b u Biełarusi, našy ludzi razhramili b aŭtapark ci, prynamsi, zavalili jaho haroj skarhaŭ praź niekalki dzion.

P.S. Paŭtarusia, kamunalny transpart tut adnosna narmalny, z narmalnymi kvitkami i apłataj. Jość navat Wi-Fi i Paypass, ale kamunalnaha transpartu mała.

Kamientary20

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Vialikaja hutarka z Franakam Viačorkam — pra kruhły stoł z Łukašenkam, pamyłki, chejtaraŭ i hałoŭnaje dasiahnieńnie26

Vialikaja hutarka z Franakam Viačorkam — pra kruhły stoł z Łukašenkam, pamyłki, chejtaraŭ i hałoŭnaje dasiahnieńnie

Usie naviny →
Usie naviny

U Mazyry žančyna ledź nie pamierła ad lačeńnia ihołkaŭkołvańniem. A ŭvodziła sabie zvyčajnyja ihołki ad šprycoŭ1

Minadukacyi Polščy ŭskładniła pastupleńnie va ŭniviersitety mnohim zamiežnikam

Palina Šarenda-Panasiuk namalavała pa pamiaci płan kałonii ŭ Zareččy1

U Miorskim rajonie žančyna zahinuła ad udaru tokam, kali nadzimała basiejn

Letaś u Vilni ŭ biełarusaŭ naradziłasia kala 100 dziaciej32

Anton čatyry hady chavaŭsia ad łukašystaŭ u rodnych Baranavičach — zatrymali, kali vyrašyŭ zdać na pravy10

Łukašenka pieražyvaje, što na rynku Rasii «ŭsie topčucca», i choča handlavać ź ES. Voś jak ciapier vyhladaje situacyja ŭ zamiežnym handli12

U Novaj Ziełandyi žančyna viezła dvuchhadovaje dzicia ŭ valizcy — palicyja raźbirajecca

Hety dyzajnier z Uhandy pieraviarnuŭ śviet mody — sekandam2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vialikaja hutarka z Franakam Viačorkam — pra kruhły stoł z Łukašenkam, pamyłki, chejtaraŭ i hałoŭnaje dasiahnieńnie26

Vialikaja hutarka z Franakam Viačorkam — pra kruhły stoł z Łukašenkam, pamyłki, chejtaraŭ i hałoŭnaje dasiahnieńnie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić