Mierkavańni2020

Ukraina vačyma biełarusa: «Dla mianie indykatar — heta maršrutki»

Piša Maksim Machańkoŭ.

Jak zrazumieć toj momant, kali va Ukrainie pačnucca niejkija radykalnyja źmieny ŭ baraćbie z karupcyjaj i šeraj ekanomikaj? Mnie zdajecca, hałoŭnym indykataram tut buduć ukrainskija maršrutki.

Heta vydatny indykatar ekanamičnych adnosin va Ukrainie, a taksama razburalnik mifaŭ pra niepakorlivych i nieciarplivych ukraincaŭ, jakija, maŭlaŭ, pry niejkaj prablemie adrazu pačynajuć buntavać (jak maluje ich rasijskaja prapahanda).

Maršrutkami ja starajusia nie karystacca, bo heta prosta nievynosna, ale časam davodzicca. I zaŭsiody jak idyjot patrabuju ŭ kiroŭcy ček ci bilet. I zaŭsiody miascovyja, nie tolki kiroŭcy, ale i pasažyry, hladziać na mianie jak na idyjota i varvara. Tam niama nijakich ni čekaŭ, ni biletaŭ, čorny nał hulaje tak, jak haj šumić. I za ŭvieś čas tolki adzin kiroŭca daŭ mnie bilet, ale navat jon heta zrabiŭ ździekliva i nachabna, addaŭšy mnie stos kvitkoŭ: maŭlaŭ, na, durań, trymaj svaje bilety. U bolšaści vypadkaŭ kiroŭcy pačynajuć svarycca, pasažyry albo maŭčać, albo stanoviacca na bok kiroŭcaŭ i kažuć: «Niešta nie padabajecca — jedź na taksi».

Ludzi nie razumiejuć, što ŭ vyniku niejkaj avaryi jany nijak nie abaronienyja, što aŭtapark nie płacić padatki, a kiroŭca potym budzie atrymlivać mizernuju piensiju. Ukrainskaje hramadstva takaja sistema, u pryncypie, zadavalniaje, tamu ja, jak zamiežnik, starajusia nie naviazvać svajo bačańnie, bo heta nie maja kraina i nie maja sprava.

Karaciej, pieršym sihnałam taho, što va Ukrainie realna i radykalna ŭzialisia za baraćbu z karupcyjaj i šeraj ekanomikaj, budzie razhon hetych mafijoznych hadziučnikaŭ-aŭtaparkaŭ, jakija pieravoziać ludziej jak skacinu i nažyvajucca na ludziach. Nu i kali sami ludzi zrazumiejuć, što pakul jany nie buduć patrabavać ad aŭtaparkaŭ pracavać lehalna i płacić padatki — nijakaha kamfortu i narmalnych umoŭ jany nie atrymajuć.

I tak, ukrainskaja maršrutka raźbivaje mif nakont niepakorlivych i nieciarplivych ukraincaŭ, jakija, maŭlaŭ, pry niejkaj prablemie adrazu pačynajuć buntavać. Ludzi jeździać u niečałaviečych umovach absalutna spakojna i pakorliva, i nijak na heta nie reahujuć. Ja dumaju, kali b takija aŭtobusy ŭ takim stanie i z takimi adnosinami da ludziej jeździli b u Biełarusi, našy ludzi razhramili b aŭtapark ci, prynamsi, zavalili jaho haroj skarhaŭ praź niekalki dzion.

P.S. Paŭtarusia, kamunalny transpart tut adnosna narmalny, z narmalnymi kvitkami i apłataj. Jość navat Wi-Fi i Paypass, ale kamunalnaha transpartu mała.

Kamientary20

Ciapier čytajuć

Kolki kaštuje pajeści ŭ elitnym francuzskim restaranie Viktara Łukašenki?17

Kolki kaštuje pajeści ŭ elitnym francuzskim restaranie Viktara Łukašenki?

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruski dyzajnier pradaje zvyčajny kamień z Naračy za $20001

Biełaruskija dalnabojščyki ŭsio čaściej vybirajuć dla pracy Hiermaniju zamiest Polščy i Litvy. Raskazvajuć pra zarobki9

Kolki siabroŭ moža być u čałavieka ŭ epochu sacsietak? Navukoviec padličyŭ4

«Raniej Marzaluk vystupaŭ u kałonii, što ekstremisty — vorahi narodu. A apošni raz — što treba ŭmieć daravać»10

11‑hadovuju školnicu z Bresta źbili za parušeńnie praviłaŭ hulni2

Izrail i CHAMAS padpisali damoŭlenaści ŭ miežach pieršaha etapu mirnaha płana

Były palitviazień Šafarenka: Nie čapać našych rodnych — adna z umoŭ uhody z amierykancami5

Va Uźbiekistanie bolš za 2000 čynoŭnikaŭ zamianiajuć štučnym intelektam5

U Stoŭbcach pastavili pomnik tanku 1973 hoda dla ŭšanavańnia «podźvihu Vialikaj Ajčynnaj»8

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Kolki kaštuje pajeści ŭ elitnym francuzskim restaranie Viktara Łukašenki?17

Kolki kaštuje pajeści ŭ elitnym francuzskim restaranie Viktara Łukašenki?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić