Artykuł Alaksandra Fiaduty «Kraina hłuchich» abudziła permanentnuju dyskusiju na temu: što jość ciapierašniaja Biełaruś - niezaležnaja kraina abo niejkaje vasalnaja kniastva?
Artykuł Alaksandra Fiaduty «Kraina hłuchich» abudziła permanentnuju dyskusiju na temu: što jość ciapierašniaja Biełaruś - niezaležnaja kraina abo niejkaje vasalnaja kniastva?
Maje asabistyja adkazy na hetaje padstavovaje pytańnie biełaruskaha žyćcia peryjadyčna mianialisia. Jak tolki Łukašenka i biełaruskija ŭłady pačynali zaciahvać svaje «akynaŭskija» śpievy pra biełaruska-rasiejskaje siabroŭstva, mnie adrazu rabiłasia błaha, i dumka skrušna pulsavała la skroni: heta moža być tolki vasalnyja rytuały. Maŭlaŭ, Rasieja pryznačyła Łukašenku i jon musić biezahladna vykonvać «kantraktnuju damovu».
I voś pačałasia hazavaja vajna. Kali Łukašenka mieŭ niejkija žorstkija abaviazki pierad Kramlom, dyk navošta rasiejcam «krucić» vienciel i pužać eŭrapejskich spažyŭcoŭ? Kali Kreml kiruje Łukašenkam, dyk našto Pucinu davać kamandu Mileru šantažavać Biełaruś koštami na haz? Značyć, usio ž nie vasalnaja kabała. Značyć, majem niezaležnuju krainu, bo ŭ našaj sytuacyi možam zaležyć tolki ad Rasiei.
Maje racyju i Milinkievič, i Fiaduta: niezaležnaść patrabuje abarony na ŭsich uzroŭniach biełaruskaha hramadztva. Razumieńnia hetaha ŭ Biełarusi pakul niama. Čuŭ navat takoje mierkavańnie: maŭlaŭ, strata «paciomkinskaj» niezaležnaści abudzić hramadztva da radykalnaj baraćby za novuju, sapraŭdnuju. Oj, ci vydaść nam historyja jašče adzin šaniec na pabudovu svajoj dziaržaŭnaści.
Na samoj spravie i ŭładu, i svabodu, i demakratyju my majem takuju, da jakoj daraśli, jakuju zasłuhoŭvajem. Šmat što zaležyć ad nas. Absalutna vidavočna, što kali b pieravažnaja bolšaść baćkoŭ prynieśli zajavy ŭ niejkuju kankretnuju škołu z patrabavańnie vučyć ich dziaciej pa-biełarusku, takaja škoła paŭstała b. Naŭrad ci AMON razhaniaŭ by patrabavalnikaŭ hazam i humovymi dručkami. Składaniej z ekanamičnymi i palityčnymi pieraŭtvareńniami. Tut adnymi zajavami spravu nie skranieš. Pakul, na žal, možna kanstatavać biez hiperbałaŭ i litotaŭ: i ŭ hetych kirunkach nia bačym kalektyŭnaha žadańnia i imknieńnia.
Ciapier pra Hitlera i Stalina. Nakolki viedaju, rasiejskija emihranskija arhanizacyi, naprykład NTS, za časami druhoj suśvietnaj vajny vystupali suprać pieramohi Niamieččyny nad SSSR. Aktyvisty Narodna-Trudavoha Sajuzu navat pracavali na akupavanych fašystoŭskimi vajskami «niaruskich» terytoryjach ŭ tym liku i ŭ Biełarusi na karyść rasiejskaha pytańnia. (Hetak sama, jak pracavali na karyść Polščy na našych ziemlach «akaŭcy».) Pačytajcie enteesaŭski časopis «Hrani» 50-ch hadoŭ, tam šmat pra heta. U akupavanym Połacku rasiejskija patryjoty, naprykład, nie dazvolili stvaryć biełaruskuju škołu. Saviety nia viečnyja, Rasieja viečnaja. Prykładna tak jany tłumačyli svaju pazycyju. (Napeŭna, siońnia cikava i karysna pierakłaści i narukavać u Biełarusi asobnyja artykuły z «Hraniej»).
Adnosna hazu. Mnie padajecca vialikaj trahiedyi dla režymu nia budzie. Rasieja zmahajecca za trubu. Addadzim trubu, košt na haz nie ŭźnimiecca ŭ razy. Vyhladaje adnak, Łukašenka nie žadaje addavać nafta- hazapravody. Nu ŭźnimucca kamunalnyja płaciažy, ale i vyraście košt na luby tranzyt praz našu terytoryju (u tym liku i «hazavy»), padraście płata za rasiejskija vajskovyja bazy, pamienšać pabory z ajčynnych pradpryjemstvaŭ i inšych subjektaŭ haspadarańnia. Častka strataŭ kampensujecca ŭnutranymi resursami. I ŭsio. Pieramoha. Łukašenka atrymlivaje čarhovyja dyvidenty i laŭry. (A heta i čaćvierty i piaty termin.) My ž pa-raniejšamu budziem čakać i abmiarkoŭvać: što zapatrabuje novaha Rasieja, čym adkaža Zachad, jak vykrucicca Łukašenka. Tamu, absalutna nie patrymlivaju tezu spadara Fiaduty adnosna «Ajčyna ŭ niebiaśpiecy». Niebiaśpieka ŭ tym, što apazycyjnyja siły jak byčok na viarovačcy. Abo jak hledačy vesternu, ci chutčej osternu: šmat emocyjaŭ, hałsu, voś tolki da realnaha žyćcia heta nia maje nijakaha dačynieńnia.
Aleś Arkuš
Kamientary