Zdaroŭje

Jak časta treba mianiać praścinu? Ekśpierty kažuć, što ad hetaha zaležyć vaša zdaroŭje

Kožny z nas pravodzić amal tracinu svajho žyćcia ŭ łožku. Niadaŭna źjavilisia vyniki daśledavańnia, praviedzienaha vytvorcam paścielnaj bializny siarod 2250 brytancaŭ. Jano było pryśviečanaje tamu, jak časta ludzi mianiajuć paścielnuju bializnu, i narabiła niamała šumu.

Fota: pixabay.com

Vyśvietliłasia, što amal pałova adzinokich mužčyn kładuć praściny ŭ pralnuju mašynu tolki raz na čatyry miesiacy. Ažno 12% adzinokich brytancaŭ nie mohuć uspomnić, kali jany ŭ apošni raz mianiali paścielnuju bializnu, to-bok heta było vielmi daŭno, piša Welt.

Značna lepšyja vyniki pakazali brytanki, jakija vychoŭvajuć dziaciej. Jany myjuć paścielnuju bializnu raz na dva tydni. Pary, u svaju čarhu, mianiajuć paścielnuju bializnu raz na try tydni.

Jość praktyčnyja pryčyny mianiać paścielnuju bializnu redka. Treba čas i miesca, kab vysušyć praścinu ci padkoŭdranik, nie ŭsie doma majuć mašynu i ŭmovy dla hetaha. Ale, kali vyvučyć arhumienty, možna pryjści da vysnovy, što časta mianiać paścielnuju bializnu ŭsio ž taki varta.

Sprava ŭ tym, što nie tolki vy ličycie svoj łožak utulnym, jon taksama vielmi padabajecca pyłavym klaščam, hrybkam i inšym mikraarhanizmam.

Mikrabijołahi z univiersiteta Ńju-Jorka vyśvietlili, što za hod padčas snu ŭ čałaviečych załozach vyrablajecca kala sta litraŭ potu.

Kali dadać da hetaha tempieraturu čałaviečaha cieła prykładna ŭ 37 hradusaŭ, my atrymajem idealnyja ŭmovy dla razmnažeńnia mikraarhanizmaŭ, i dla alerhikaŭ heta moža stać asablivaj prablemaj.

Tamu ekśpierty rajać mianiać paścielnuju bializnu (u tym liku i praściny) nie radziej čym raz na tydzień.

Što budzie, kali rabić heta nie tak časta? Šmat što zaležyć ad imunitetu i taho, ci schilny čałaviek da alerhii.

Ale ŭ najhoršym vypadku son ŭ łožku ź niamytaj paścielnaj bializnaj moža pavialičyć vierahodnaść sutyknucca ź niebiaśpiečnymi bakteryjami i z klaščami, a taksama z kišečnaj pałačkaj — jaje taksama znajšli ŭ staroj bialiźnie. U niekatorych vypadkach jana zdolnaja vyklikać zachvorvańnie kišečnika, siepsis ci infiekcyi močavyvodziačych šlachoŭ.

«Našu Nivu» finansujuć jaje čytačy — padtrymać prosta

Čytajcie taksama:

Piać idej z usiaho śvietu dla viasnovaha hienieralnaha prybirańnia

Kamientary

Ciapier čytajuć

Jak vyhladaje stylovy dom novaj rektarki Akademii mastactvaŭ koštam paŭmiljona dalaraŭ4

Jak vyhladaje stylovy dom novaj rektarki Akademii mastactvaŭ koštam paŭmiljona dalaraŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Kitaj zapatrabavaŭ ad Irana nie pieraškadžać pastaŭkam katarskaha zvadkavanaha pryrodnaha hazu4

Žychar Maładziečna vioz u elektryčcy bajavuju hranatu, a potym pastaviŭ jaje na palicu ŭ internacie

U Śvisłačy znajšli cieła mužčyny. Im akazaŭsia źnikły ŭ kancy śniežnia Pavieł Kałašnikaŭ1

Cichan Čarniakievič: Realnaść stała takoj absurdnaj, što chočacca zapisać jaje, pakul nie źnikła1

Michaiła Baraznu źniali z pasady rektara Akademii mastactvaŭ

«I ja pacałuju tabie ruku, kali buduć kurčycca Fukujama, Levi i Kisindžer». Jak Azaronak flirtavaŭ z Duhinaj21

Siarhiej uziaŭ hrošy za kantrakt i pajšoŭ zdavacca ŭ pałon pry pieršaj mahčymaści. Pakručasty los biełarusa, jaki padpisaŭsia vajavać za Rasiju21

Staŭ viadomy prysud adyjoznamu funkcyjanieru BRSM ź piedafilskim minułym, jakoha sudzili za zdradu dziaržavie6

Viktoryja Kulša: Rečyckaja kałonija — heta piekła2

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Jak vyhladaje stylovy dom novaj rektarki Akademii mastactvaŭ koštam paŭmiljona dalaraŭ4

Jak vyhladaje stylovy dom novaj rektarki Akademii mastactvaŭ koštam paŭmiljona dalaraŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić