Hramadstva

«My nie viedali, što Dzijana ŭ vyšuku». Siabar biełaruski, zatrymanaj u Armienii, raskazaŭ, jak heta było

«Radyjo Svaboda» parazmaŭlała ź siabram Dzijany Maisiejenki, jakuju 2 vieraśnia zatrymali na hruzinska-armianskaj miažy pa palityčna matyvavanym vyšuku z boku Biełarusi. Jon raskazaŭ niekatoryja padrabiaznaści pra jaje spravu.

Dzijana Maisiejenka. Fota ź jaje asabistaha archiva

Biełaruska Dzijana Maisiejenka žyvie ŭ Hruzii ŭžo dva hady. Jaje siabar Uładzimir raskazaŭ «Radyjo Svaboda», što jany ź Dzijanaj chacieli źjeździć u padarožža ŭ susiedniuju Armieniju, pahladzieć Jerevan. Pajechali, prajšli biez prablem hruzinski pamiežny kantrol.

«Armianskija pamiežniki, kali ŭziali biełaruski pašpart Dzijany, kažuć: «Chvilinačku». Potym jašče: «20 chvilinačak», «30 chvilinačak». U vyniku: «Vy ŭ vyšuku». I pavieźli ŭ rajonny adździeł palicyi ŭ horad Najembieran. Tam Dzijanie patłumačyli, što z 23 lipienia 2023 hoda jana znachodzicca ŭ Biełarusi ŭ vyšuku.

My byli ŭ šoku, bo nie viedali, što Dzijana ŭ vyšuku. Ja nie lublu palityčnyja temy, nie ŭzdymaju ich. Pra svoj udzieł u pratestach Dzijana mnie nie raskazvała. Choć pra biełaruskija pratesty, naturalna, ja viedaju», — kaža Uładzimir. Sam jon nie hramadzianin Biełarusi.

Jamu dazvolili pieradać dla Dzijany vadu, ježu i asabistyja rečy.

«Umovy ŭtrymańnia narmalnyja, tam nie śpiakotna, navat prachałodna — nakolki heta možna kazać pra palicejski pastarunak. Jana nie ŭ SIZA, a mienavita ŭ adździaleńni palicyi. Usio nieabchodnaje ŭ mianie pryniali», — raskazaŭ Uładzimir.

Pa jahonych słovach, para i raniej vandravała, jeździli razam u Turcyju. «Praŭda, u Armieniju nikoli nie jeździli raniej. Nu, voś i pryjechali», — narakaje surazmoŭca.

Pakul Dzijanu źmiaścili pad vartu na 72 hadziny.

Advakat Aleś Michalevič, jaki zajmajecca spravaj dziaŭčyny i ŭžo vyjšaŭ na armianskich advakataŭ, havoryć:

«Spadziajusia, razam sa ŚMI my ŭzdymiem chvalu salidarnaści. Dumaju, što nam udasca adstajać pravy Dzijany i damahčysia admovy ŭ jaje ekstradycyi z Armienii, pakolki mižnarodnaje prava zabaraniaje ekstradycyju asob, jakija pieraśledujucca z palityčnych matyvaŭ».

Advakat prosić nahadać biełarusam, jakija znachodziacca ŭ Hruzii, što tak zvany «vizaran» lepš rabić u Turcyju. U Armieniju jeździć ryzykoŭna.

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»3

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»

Usie naviny →
Usie naviny

Čarhovy biełaruski trenier uznačaliŭ kiprski «Arys»

Kolki šenhienskich viz atrymali biełarusy ŭ 2024 hodzie i jakija krainy ich čaściej vydajuć?9

Adzinaccać hadoŭ Łukašenka raźvivaje harady-spadarožniki. Pakul atrymlivajecca nie vielmi

U ES uzhadnili admienu štampaŭ na miažy Šenhienu1

Ludzi ŭ šoku ad taho, kolki kaštuje vosiem dzion płyć pa rekach Paleśsia na ciepłachodzie «Biełaja Ruś»10

Biełarus znajšoŭ na nabytym učastku dziŭnyja rečy na vypadak apakalipsisu1

«Šykoŭny restaran №1». Jak vyhladaje abnoŭlenaja stałovaja harvykankama ŭ Breście5

U Minsku piaty hod žyvie finski biznesoviec sa śpisu samych šukanych Eŭrapołam złačyncaŭ2

Brytanija, Francyja i Kanada pryhrazili Izrailu «kankretnymi dziejańniami»7

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»3

Pamior palitviazień Valancin Štermier. «Ledź chadziŭ paśla insultu — a jaho kinuli ŭ ŠIZA»

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić