Navuka i technałohii

«Zapčastki dla ludziej» — vučonyja vyroščvajuć kryvianosnyja sasudy ŭ łabaratoryi

Jany ŭžo dakazali svaju efiektyŭnaść pry lačeńni ŭkrainskich sałdat.

Ilustracyjny malunak, stvorany z dapamohaj štučnaha intelektu

Pra novaje dasiahnieńnie ŭ śfiery bijatechnałohij raskazvaje vydańnie The Wall Street Journal. Vučonyja z kampanii Humacyte, jakaja znachodzicca ŭ ZŠA, zdoleli ŭ svajoj łabaratoryi vyraścić kryvianosnyja sasudy, kab dapamahčy pacyjentam, u jakich jany byli paškodžanyja ŭ vyniku traŭmy.

Dla taho kab stvaryć sasud, vykarystoŭvajuć 40-santymietrovuju trubku z płastykavaj sietki, jakuju źmiaščajuć u pakiet, napoŭnieny pažyŭnymi rečyvami, što stymulujuć rost kletak (białki, vitaminy, minierały, hlukoza). Zatym u pakiet dadajuć kletki kryvianosnych sasudaŭ ad donaraŭ, jakija pačynajuć farmiravać kryvianosny sasud.

Na praciahu dvuch miesiacaŭ kletki stvarajuć čałaviečuju arteryju, tryvałaść jakoj nadaje kałahien. U toj ža čas płastykavy karkas pastupova rastvarajecca. Paśla hetaha z dapamohaj śpiecyjalnaha myjnaha srodku na praciahu piaci dzion novy sasud pramyvajuć, kab pazbavicca ad žyvych kletak.

U vyniku vučonyja atrymlivajuć blednuju biełuju trubku, jakaja pracuje jak kryvianosny sasud. Jana atrymała nazvu «biaskletačny tkankainžynierny sasud». Im zamianiajuć paškodžany ŭčastak sasuda, i pastupova ŭłasnyja kletki pacyjenta zasialajuć jaho.

Aŭtary raspracoŭki adznačajuć, što vyraščany ŭ ich łabaratoryi sasud nie patrabuje razmarožvańnia ci hidratacyi, jak heta adbyvajecca ź niekatorymi inšymi typami tkanak i praduktaŭ kryvi.

Kampanija ŭžo praviała pieršyja testy na pacyjentach. Imi stali 69 čałaviek u ZŠA i Izraili z traŭmami ad ahniastrelnaj zbroi, niaščasnych vypadkaŭ na pracoŭnym miescy, aŭtamabilnych avaryj i inšych.

Taksama biaskletačny tkankainžynierny sasud kampanii Humacyte byŭ vykarystany pry lačeńni 19 paranienych ukrainskich sałdat u ramkach śpiecyjalnaj humanitarnaj prahramy, jakaja była ŭchvalenaja Upraŭleńniem pa sanitarnym nahladzie za jakaściu praduktaŭ i miedykamientaŭ ZŠA (FDA). Śpiecyjalisty Humacyte kansultavali ŭkrainskich chirurhaŭ praz Zoom.

Ciapier kampanija vyvučaje, ci mohuć ich kryvianosnyja sasudy dapamahčy ludziam, jakija prachodziać dyjaliz. Takim pacyjentam časta davodzicca karystacca płastykavymi katetarami, što moža pryvieści da infiekcyj. Jany taksama testujuć svaju raspracoŭku na ludziach z zachvorvańniem pieryfieryčnych arteryj, jakoje vyklikaje bol ad zvužanych kryvianosnych sasudaŭ.

U kampanii taksama vykazvajuć nadzieju, što ich biaskletačny tkankainžynierny sasud zmoža dapamahčy pacyjentam pry šuntavańni serca. Ciapier hetaja pracedura praduhledžvaje zabirańnie častki arteryi ci vieny ź inšaha miesca cieła i ŭšyvańnie jaje ŭ serca, kab abyści zabłakavany sasud. Vyraščanyja ŭ łabaratoryi sasudy mohuć zrabić taki pieraščep niepatrebnym.

Kamientary

Ciapier čytajuć

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA10

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA

Usie naviny →
Usie naviny

U Navahrudku padpisali damovu ab stvareńni Biełaruskaha muzieja Chałakostu3

Zastreleny ŭ Kijevie pałkoŭnik SBU kiravaŭ hrupaj, jakaja likvidavała «Matarołu»1

Kanapackaja jedzie ŭ Litvu na aŭtobusie padavać zajavu ŭ Departamient dziaržbiaśpieki FOTAFAKT65

Pamierła Iryna Jaskievič

«A mianie mienš za ŭsio turbuje, ci zahavoryć Siarhiej Cichanoŭski pa-biełarusku»203

Biełarusy dzielacca videazapisami pralotaŭ rasijskich bieśpiłotnikaŭ10

U Babrujskim rajonie adšukali dva dvuchsothadovyja duby-vołaty1

U niebie nad Kijevam upieršyniu z 2022 hoda źjaviŭsia cyvilny transpartny samalot1

«Nie dla taho pracuju, kab tysiačami dalaraŭ raskidvacca». Biełaruska ŭ Polščy praz sud sprabuje viarnuć zakład za kvateru9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA10

Ihar Tur patraciŭ minimum 30 tysiač na premijalnuju kuchniu FOTA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić