Śviet99

U Kramli zajavili pra «surjoznuju zaniepakojenaść» z-za mahčymych pastavak «Tamahaŭkaŭ» Kijevu

Rakiety majuć vysokuju dalokaść i mohuć być jak u jadziernym, tak i ŭ biaźjadziernym vykanańni, zajaviŭ Dźmitryj Piaskoŭ. Ale jany ŭsio roŭna nie źmieniać situacyju na poli boju, dadaŭ jon.

Tema mahčymych pastavak Ukrainie kryłatych rakiet «Tamahaŭk» vyklikaje ŭ Rasii surjoznuju zaniepakojenaść, zajaviŭ pres-sakratar prezidenta Rasii Dźmitryj Piaskoŭ.

«Zbroja heta asablivaja, moža być u biaźjadziernym, jadziernym vykanańni. Vysokaja dalokaść zbroi, surjoznaja», — skazaŭ Piaskoŭ, adznačyŭšy pry hetym, što «Tamahaŭki» nie mohuć źmianić situacyju na poli boju.

Piaskoŭ adznačyŭ, što Rasija vyvučaje zajavy, jakija hučać na Zachadzie nakont imaviernaj pieradačy rakiet. Ciapier «vielmi dramatyčny momant z punktu hledžańnia taho, što z usich bakoŭ nahniatajecca napružanaść».

Na pytańnie prapahandysta Zarubina, «ci moža Rasija padazravać», što rakieta pry zapusku moža być u jadziernym vykanańni, Piaskoŭ adkazaŭ: «Ujavicie sabie, rakieta ź vialikim radyusam dziejańnia ŭźlataje i lacić, i my viedajem, što jana moža być u jadziernym vykanańni. Što dumać Rasijskaj Fiederacyi? Vajennyja ekśpierty za akijanam pavinny ž heta razumieć».

Rasija pa-raniejšamu hatova da ŭrehulavańnia i robić vysnovu, što palityčnuju volu da praciahu pieramoŭ zachoŭvaje prezident ZŠA Donald Tramp, adnak Jeŭropa i Ukraina hetaha nie chočuć, dadaŭ Piaskoŭ.

U pačatku kastryčnika prezident ZŠA Donald Tramp zajaviŭ, što «ŭ peŭnaj stupieni pryniaŭ rašeńnie» ab pastaŭkach rakiet Kijevu. Kreml papiaredziŭ, što taki krok stanie «surjoznym vitkom eskałacyi». Uładzimir Pucin pahražaŭ, što pastaŭka Kijevu «Tamahaŭkaŭ» razburyć adnosiny z ZŠA.

U rasijskim Ministerstvie zamiežnych spraŭ zajavili, što ZŠA «pavinny razumieć ciažar nastupstvaŭ» pieradačy Ukrainie dalnabojnych rakiet «Tamahaŭk».

Kamientary9

  • Padły
    12.10.2025
    A jak vy dumali?
  • %
    12.10.2025
    Nu a tož!? Viadoma kožnamu choć kolviek abaznanamu čałavieku, što hetyja Tamahaŭki vielmi mocna bjuć i hlebu pierakopvajuć. Miarkuju što kali pastaŭka budzie, to Biełharad i Kursk sapraŭdy bieź śviatła i aciapleńnia zastanucca
  • My nie strašymsia
    12.10.2025
    Heta prosta naš previentyŭny paŭpiardziož

Ciapier čytajuć

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie

Usie naviny →
Usie naviny

Afhancy kažuć, što ŭ bajach z talibami zahinuli 12 pakistanskich vajskoŭcaŭ. Pakistan zajaŭlaje, što pieramožna hromić voraha2

Biełaruskija dalnaboi ŭ Jeŭropie: haračaja dyskusija ŭ sacsietkach pra toje, u jakoj krainie jany zarablajuć najbolš i majuć najlepšyja ŭmovy pracy1

Pamierła zorka «Chrosnaha baćki» Dajan Kitan1

«ZŠA chočuć narmalizacyi litoŭska-biełaruskich adnosin. Adsiul i ruchi z ofisam Cichanoŭskaj»34

Kaniec epochi: MTV zhortvaje viaščańnie svaich kanałaŭ pa ŭsioj Jeŭropie1

Ciažkija bai na miažy Afhanistana i Pakistana: taliby ŭstupili ŭ boj z pakistanskaj armijaj6

Zvarščyk ź siabroŭkaj zanialisia seksam dniom prosta pasiarod minskaha parku33

Kastryčnik, a fiermiery pad Hrodnam na ŭsiu moc źbirajuć kłubnicy. Dziakujučy novamu sortu3

U Biełarusi adkryli pieršuju kaplicu ŭ miežach akcyi vieteranaŭ FSB — na małoj radzimie Alesia Puškina17

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie

«Pieraapranuŭsia ŭ amapaŭca i dyryžyravaŭ čornaj dubinkaj». Adzin z zasnavalnikaŭ «Volnaha choru» — pra akcyi ŭ handlovych centrach u 2020‑m i pracu ŭ fiłarmonii ŭ Litvie

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić