Hramadstva77

«Usio roŭna piarojdziem na biełaruskuju movu»

Kiraŭnik adździeła ideałohii Bresckaha abłvykankama Alaksandr Rahačuk prasłaviŭsia pierachodam na biełaruskuju movu. Ciapier jaho pavysili.

Kiraŭnik adździeła ideałohii Bresckaha abłvykankama Alaksandr Rahačuk prasłaviŭsia pierachodam na biełaruskuju movu. Ciapier jaho pavysili.

U arhanizacyjnym adździele abłvykankama zapeŭnili, što pasada, jakuju zaniaŭ spadar Rahačuk — kiraŭnik administracyi Maskoŭskaha rajona Bresta — heta pavyšeńnie. Supracoŭnica zaŭvažyła, što ideołahi padparadkoŭvajucca naŭprost Minsku, ale ŭsio roŭna staršynia rajvykankama bolš samastojny. Što da biełaruskaj movy…

Supracoŭnica: «Heta treba hladzieć, jakija inicyjatyvy byli padtrymanyja. Treba ŭ adździele ideałohii vam raspytacca nakont hetaj inicyjatyvy. Kurs ža nie pamianiaŭsia… (śmiajecca). Nie mnie vam tłumačyć, sami razumiejecie».

U adździele ideałohii abnadzieili: novy kiraŭnik Alaksandr Cyralčuk na dniach pryjedzie z kamandziroŭki.

Supracoŭnik: «Tak, havaryli my raz na tydzień pa-biełarusku. Štosieradu, jak praviła. Novy načalnik? Nibyta jon kateharyčna za».

Dniami vyjšaŭ z adpačynku sam Alaksandr Rahačuk. Jon sustreŭ karespandenta jak staroha znajomaha.

Alaksandr Rahačuk: My ŭ svajoj dziejnaści budziem praciahvać karystacca biełaruskaj movaj. U nas čynoŭniki dobra viedajuć rodnuju movu. Tak, Mikałaj Piatrovič?

Mikałaj Piatrovič (supracoŭnik adździeła ideałohii Maskoŭskaha rajona): Da.

Rahačuk: Tak?

Mikałaj Piatrovič: Tak, vałodajuć.

Sakratarka (śmiajecca): Avałodajuć. Rahačuk: My budziem praciahvać raźvivać biełaruskuju movu, budziem trymacca jaje ŭ rekłamnaj dziejnaści, u nazvach, šyldach. Na pasiadžeńniach vykankama budziem jaje vykarystoŭvać.

Mikałaj Piatrovič: Čynoŭniki Maskoŭskaha rajona, kali chto źviartajecca da ich pa-biełarusku, adkazvajuć hetaksama pa-biełarusku.

Alaksandr Rahačuk: Ja voś atrymaŭ vinšavańnie ad staršyni Tavarystva biełaruskaj movy Aleha Trusava i z pryjemnaściu jamu adkazaŭ.

— Ale ci zastałasia ŭ vas pierajemnaść u abłvykankamie, u adździele ideałohii?

Alaksandr Rahačuk: Dumaju, tak.

Naprykancy spadar Rahačuk zaŭvažyŭ, što bolšaść hramadzianaŭ karystajecca «rasijskaj movaj», ale ŭpeŭniena daŭ prahnoz: «My z časam, kaniešnie, ale ŭsio roŭna piarojdziem na biełaruskuju movu».

Ciapierašni kiraŭnik adździeła ideałohii Bresckaha abłvykankama vyhladaŭ mienšym aptymistam. Navat havaryć admoviŭsia.

Alaksandr Cyralčuk: Nie. Vy zapisalisia na 29-ha?

— Skažycie tolki, ci budzie pierajemnaść, što da biełaruskaj movy.

Alaksandr Cyralčuk: Potym. Potym. Dy budzie, budzie, kaniešnie. Ja ž zakančvaŭ biełaruskuju škołu.

Vyhladaje na toje, što nie tak užo heta i «kaniešnie». Bo dzień biełmovy navat u adździele ideałohii Bresckaha abłvykankama nie pravodzicca. I jašče: vulica novabudavanaha mikrarajona Bresta nazvanaja ŭ honar Uładzimira Kaleśnika, partyzana, piśmieńnika, prafiesara, jaki ŭsio žyćcio abaraniaŭ i papularyzavaŭ biełaruskuju movu. Ale ž šylda vykananaja tolki pa-rusku.

Kamientary7

Ciapier čytajuć

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn6

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn

Usie naviny →
Usie naviny

Vinavataha ŭ hibieli dvuch dziaciej u DTZ pad Voranavam pasadzili na 8 hadoŭ1

Kala Kałožy ŭ Hrodnie źjaviŭsia žyvy viartep1

Niadaŭna adkrytuju skulpturu armreślera ŭ Mahilovie ŭžo zakrucili plonkaj FOTAFAKT4

Tehieran słaby jak nikoli: pratesty ŭ krainie i pahrozy Trampa zrabili situacyju dla ŭładaŭ Irana nadzvyčaj surjoznaj3

ZŠA mocnyja nasamreč, a Rasija — na słovach8

«Pajechała ŭ tur, bo maryła pabačyć palarnuju noč». Što kažuć pra biełarusku, jakuju źniesła płyń pad Murmanskam3

Mačada prapanavała padzialić svaju Nobieleŭskuju premiju miru z Trampam10

Čarhovaja sproba ŭładaŭ zamianić Tut.by? U Biełarusi źjaviŭsia novy infarmacyjny partał12

Pastupać u VNU na zavočnaje adździaleńnie dazvolili biez stažu pa śpiecyjalnaści

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn6

Vyjšaŭ na svabodu błohier Pavieł Śpiryn

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić