Jon byŭ u pieradačy ad pieršaha vypusku.
12 krasavika na
Uładzimir Uchin pryjšoŭ na TB u 1960 hodzie. Jamu spoŭniłasia 30 hadoŭ, jon paśpieŭ try hady pravučycca ŭ Sielhaśpinstytucie ŭ rodnym Omsku, skončyć estradnyja kursy pry maskoŭskim Teatry estrady i skončyć estradnaje ž adździaleńnie HITISa. Ale na telebačańni Uchin pačaŭ nie zusim pa śpiecyjalnaści — prostym dyktaram.
Šoumienam, kali kazać
Hetaja pieradača była ledź nie adzinaj dziciačaj na savieckim telebačańni ŭ toj čas. Jana źjaviłasia jak pierajmańnie hedeeraŭskaj i chitom stała daloka nie adrazu —niekalki hadoŭ syšło na toje, kab namacać i zrabić dobra. Znajomy ŭsim vyhlad pieradača nabyła tolki praz hady dziakujučy cełaj kamandzie vydatnych ludziej. Nad joj pracavali Alaksandr Kurlandski, Eduard Uśpienski, režysiory, apieratary, scenarysty i multyplikatary — zastaŭka źjaviłasia adrazu animacyjnaja, kłasičnuju płastylinavuju rabiŭ Alaksandr Tatarski, a pieśniu «Śpiat ustałyje ihruški» praśpiavaŭ znakamity Aleh Anofryjeŭ.
Ale na vidu byŭ viadoŭca, jaki chutka staŭ dziadźkam Vałodziem, i cacki — Chruša, Ściapaška, Fila (za imi, viadoma, stajali
Mienavita ich i bačyli, i lubili dzieci: jany razyhryvali scenki, abviaščali multfilm, a zatym raźvitvalisia, žadajučy dobraj nočy.
U
Takaja raznastajnaść navat vyklikała jašče adnu intryhu dla junych hledačoŭ u dadatak da vyśviatleńnia naboru źviarkoŭ i jaki mulcik pakažuć: chto ž z darosłych pryjdzie ŭ dziciačy śviet siońnia?U kožnaha viadoŭcy byŭ svoj vobraz, charaktar i svaja admietnaja jakaść, ale
dziadźku Vałodziu vyłučała ŭtulnaja, ź lohkim adcieńniem mientarstva łahodnaść.U kožnaha ź viadoŭcaŭ byli i inšyja zaniatki: Śviatłana Žylcova viała moŭnyja pieradačy, Anhielina Voŭk — naviny, Juryj Nikałajeŭ — «Ranišniuju poštu», ale sa «Spokojnoj noči, małyši» pierš za ŭsio asacyjavaŭsia dziadźka Vałodzia. Mienavita tamu dla savieckaha dziciaci jon byŭ adnym z pastajannych piersanažaŭ jaho žyćcia, čymści nakštałt člena siamji — razam ź niańkami, vychavalnicami i nastaŭnicami pačatkovych kłasaŭ.
Uładzimir Uchin addaŭ pieradačy 31 hod, bolš, čym
Jon vioŭ niekalki pieradač, zdymaŭsia ŭ kino — u «Vialikaj kaśmičnaj vandroŭcy» i «Pradčuvańni kachańnia», dzie faktyčna syhraŭ samoha siabie.
Syšoŭ jon u
Siońniašni farmat pieradačy Uchin tak i nie pryniaŭ. «Nu što jany mohuć raskazać dzieciam za piać chvilin? U nas u svoj čas było 15, a to i 20 chvilin na pieradaču. Nie tolki na multfilm chapała, jašče i žyćciu navučyć. A ciapier…» —kazaŭ jon u intervju niekalki hadoŭ tamu.
-
Pryckieraŭskaja premija 2026 hoda dastałasia čylijcu, jaki stvaraje miražy. Jaho estetyka krochkaści pieramahła manumientalny pafas
-
Minskaja mastačka kaža, što 10 hadoŭ tamu ŭ jaje zabrała karciny kuratarka vystavy — i dahetul nie viarnuła. A sama emihravała
-
Ultymatum Pucinu z łaźni i abmierkavańnie burhieraŭ. Novyja parodyi na Łukašenku rvuć instahram
Ciapier čytajuć
Vychadcy z «Alfa» KDB Biełarusi zajmajuć kiraŭničyja pasady ŭ novym rasijskim supiersakretnym śpiecpadraździaleńni, pryznačanym dla zabojstvaŭ za miažoju
Kamientary