U subotu ŭ amierykanskim
U subotu
Padzieja hetaja adbyłasia ŭ nievialikaj parkavaj zonieBiełaruska-Amierykanskaha Centru, što pry carkvie Śv. Eŭfrasińni Połackaj. U prahramie festyvalu byli pieśni, karahody, tancy, valejbolnaja hulnia.
Pracavała tradycyjnaja kuchnia z žaraninaj, hałubcami, blinčykami dy inšymi prysmakami. Adbyłasia taksama bahataja latareja. Ad haračaha dnia možna było achaładzicca ŭ zali z kandycyjaneram dy chałodnymi napojami.
Asablivaściu sioletniaha festyvalu była prysutnaść dvanaccaci asobaŭ haściej ź Biełastoččyny, jakija pryvieźli z saboju pjesu «Cacačnaja krama» aŭtarstva LeanidaPaśla pakazu pjesy adbylisia na traŭniku, što pamiž budynkam centru i carkvoj, tancy i śpievy, u jakich vystupili i biełastockija hości — hrupa starejšych vučniaŭ zDrańka-Majsiuka na muzyku Hanny Babik.
- Źbiełarusizavaŭsia
- Aktyŭnaje biełaruskaje žyćcio praciahvajecca ŭ haradku. Tak, 25 sakavika 2012 h. u
- U vieraśni 2010 h. u
Ciapier čytajuć
«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje

«Dzieci rastuć z adčuvańniem, što być biełarusam pačesna, jak vypusknikom Harvarda». U Batumi dziejničaje biełaruskamoŭnaja škoła — voś jak heta pracuje
U Breście pry savietach jaŭrejskija mohiłki zakatali pad stadyjon. Ciapier tam adkryli pieršy ŭ krainie łapidaryj. Ale chto zrujnavaŭ mohiłki, chavajuć

Kamientary