Archiŭ

Aleh Dziarnovič. «Šuflada»: niezaležnaje daśledavańnie

№ 34 (95) 1 śniežnia 1997 h.

«Šuflada»: niezaležnaje daśledavańnie

 

Na pačatku 1998 hodu ŭ Biełarusi źjavicca novy časopis. Jon budzie nazyvacca «Šuflada» j koła jaho stałych čytačoŭ, jak ni dziŭna, užo skłałasia. Hazeta «Naša Niva» na svajoj pałasie «Šuflada» zapačatkavała tradycyju stałaha publikavańnia dakumentaŭ i ŭspaminaŭ pa historyi Biełarusi XX st. Mnohija hetyja dakumenty j asabliva ŭspaminy nastolki cikavyja pa-asobku, što mohuć drukavacca ŭ hazecie biez asablivaha kamentaru. A ŭ svajoj masie, biez vyklučeńniaŭ i cenzury jany stvarajuć kantekst XX st.

Zdabyvajučy j nazapašvajučy histaryčnuju infarmacyju supracoŭniki Archivu Najnoŭšaje Historyi imknucca paźbiahać u pracy prajavaŭ svaich palityčnych sympatyjaŭ, a taksama nie zvažać na pazycyju ŭładaŭ. My viadziem niezaležnaje daśledavańnie. Časam, pieraadolvajučy emocyi j chvalavańni, my taksama papaŭniajem tečki Sučasnaj historyi. Hetyja materyjały systematyzujucca, niekatoryja ź ich rychtujucca da publikacyi.

Dyk ci jość sens naroščvać vał infarmacyi, stvarać jašče adno vydańnie, pryciahvać da jaho ŭvahu? Ci jość sens u našych vysiłkach?

Supracoŭniki Archivu j redakcyja časopisa sychodziać z nastupnych pryncypaŭ:

— Biełaruskaja historyja jość adnoj z samych cikavych, niepradkazalnych i supiarečlivych historyjaŭ u Eŭropie;

— na Biełarusi skancentravaŭsia fokus Eŭrapiejskaje perspektyvy; budučynia Eŭropy zaležyć nia tolki ad Biełarusi, ale Biełaruś jość indykataram Eŭrapiejskich pracesaŭ, Biełaruskuju sytuacyju kštałtujuć nia tolki Biełarusy, ale j hlabalnyja siły;

— Biełaruski dakumentalny materyjał — heta žyvy materyjał, praktyčna zaŭždy ekskluziŭ.

Tamu my ŭsio ž idziem na novy prajekt — bo nia chočam być tolki paddoślednymi, ale daśledčykami. A kolkaść nakoplenaha faktyčnaha materyjału ŭžo nastolki krytyčnaja, što asensavańnie jaje patrabuje specyjalizavanaje prastory.

U časopisie buduć čysta archiŭnyja staronki, buduć prahramnyja teksty. Zaplanavanaja asobnaja rubryka pa Siaredniaj Eŭropie — z metami kamparatyŭnaha analizu. Prablematyka Siaredniaj Eŭropy, jašče zusim niadaŭna ŭźniataja asiarodkami «Eŭraforumu» i «Našaj Nivy», znachodzić svajo hučańnie dla Biełarusi j u histaryčnych materyjałach XX st. Padobna, što «Šuflada» budzie časopisam supiarečnaściaŭ.

Da spatkańnia!

Aleh Dziarnovič

Kamientary

Ciapier čytajuć

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča20

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča

Usie naviny →
Usie naviny

Ukrainskija drony atakavali palihon, ź jakoha robiać zapuski rakiet «Arešnik»

Na fiestyvali «Bieraściejskija sani» ŭ Breście vypiekli hihancki piroh i zvaryli vializny kazan šurpy6

Dalnabojščyk z Bresta za kantrabandu ŭ 3,5 miljonaŭ dalaraŭ sieŭ u turmu ŭ Vialikabrytanii1

68‑hadovuju biblijatekarku ź Biełarusi sudziać u Rasii za danaty Fondu Navalnaha2

81‑hadovuju maci aŭtaryteta Skitova z «Babulinaj krynki» kinuli ŭ SIZA KDB, kab jon narešcie zahavaryŭ12

AFP: Cichanoŭskaja pierajazdžaje ź Litvy ŭ Polšču45

«Mnie stolki hadoŭ, jak Isusu Chrystu, kali jon pamior i ŭvaskros». Dzianis Kapuścin daŭ pieršaje intervju paśla insceniroŭki jahonaj śmierci

U Varšavie zaŭvažyli sačeńnie za biełarusami ź dziećmi29

Buduć bambić Łacinskuju Amieryku? ZŠA papiaredzili hramadzianskuju avijacyju3

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča20

Łukašenka akunuŭsia ŭ pałonku na Vadochryšča

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić