Viestki ź Litvy
Sałamianaja miaža
Dyrekcyja nacyjanalnaha parku ŭ Trokach ustaluje pamiatnyja znaki na linii toj miažy, što prachodziła ŭ mižvajenny čas, kali Vilnia naležała da Polščy i ličyłasia stalicaj Zachodniaj Biełarusi, a stalicaj Litvy było Koŭna. Znaki buduć takija samyja, jak i tady, u 1920—1939 hadoch — draŭlanyja pałki z načaplanym na ich pukom sałomy. Uvohule litoŭcy nia lubiać zhadvać, što Vilnia kaliści im nie naležała, ale tut vo čahości nadumalisia (svaja ŭsio ž historyja) i adrazu zaklikali — nie ŭhladać u hetym nijakaj palityki!
Pačali spłočvać doŭh
Kiraŭniki akcyjnaha tavarystva «Lietuvos energija» paviedamili, što ŭrad Biełarusi pačaŭ spłočvać Litvie doŭh za elektraenerhiju. Z pałovy lipienia litoŭcy ŭžo atrymali kala 31 młn. litaŭ ($7,75 młn.), i na 11 žniŭnia doŭh składaŭ krychu bolš za 365 młn. litaŭ ($91,25 młn.). A jašče pišuć, što Biełaruś praciahvaje atrymlivać litoŭskuju elektryčnaść, tolki niejkimi vakolnymi šlachami.
Handlary buntujucca suprać biełarusaŭ
Handlary na rynku ŭ Alitusie sabralisia na pikiet i pratestujuć, što šmat tavaraŭ pastupaje siudy ź Biełarusi, a ich faktyčna vyciaśniajuć z rynku. Vinavatyja va ŭsim, kažuć, umovy handlu. Biełarusam razavaja licenzija kaštuje našmat mieniej, čym litoŭcam hadavaja. Da taho ž mnohija tavary iduć kantrabandaj, mima mytni i kaštujuć našmat mienš, čym litoŭskija. I tak va ŭsioj paŭdniovaj Litvie. U Druskienikach ludzi ŭžo rynak nazyvajuć Łukašenkaŭskim. Dyk pikietoŭcy skłali rezalucyju, u jakoj patrabujuć, kab spynili vydaču časovych licenzijaŭ zamiežnikam i kab praviarali pachodžańnie biełaruskich tavaraŭ — dzie i jak jany praviezienyja praź miažu.
S.Ch.
Kamientary