Šmat pisałasia pra «naša» telebačańnie. Pra jaho šeraść, pravincyjnaść, naściarožanaść da ŭsiaho biełaruskaha. Vyhadna vyłučajucca svajoj raźniavolenaściu duchu tolki «Padarožža dyletanta» i «Adkryty archiŭ». Ź ich najbolš važkim źjaŭlajecca, biezumoŭna, «Adkryty archiŭ», bo tolki ŭ hetaj teleprahramie možna pačuć nieaficyjnyja mierkavańni pra biełaruskaje kino, savieckuju historyju, stan Biełavieskaj puščy. Apošni vypusk užo nazvaj svajoj — «Žarści pa historyi BSSR» — abudžaje cikaŭnaść u nieabyjakavaha da biełaruščyny hledača. Adnak nas čakaje rasčaravańnie. Zamiest abmierkavańnia vostrych pytańniaŭ niadaŭniaj našaj historyi nam dajecca susalny apovied pra zdolnaha viaskovaha chłopčyka Cimocha Harbunova, jahonuju słužbu rodnaj partyi ŭ jakaści sakratara pa idealohii. Ździŭlaje taksama, čamu aŭtary, pačaŭšy ź intryhoŭnaha paviedamleńnia ab idealahičnym skandale, u jaki byŭ uciahnuty pieršy respublikanski ideolah, niečakana zmaŭkajuć. Hladač tak i nie daviedvajecca, čym nie dahadziŭ Cimoch Sazonavič svajmu načalstvu dy persanalna P.Panamarenku, čamu im pryjšłasia niedaspadoby jahonaja «Historyja BSSR». Heta tym bolš dziŭna, što havorka idzie pra temu, vyniesienuju ŭ zahałovak. Uźnikaje dumka pra cenzuru abo samacenzuru. Ale ŭ takim razie lepš było naahuł nie puskać pieradaču. Zrešty, moža być, tut zvyčajnaja niedapracoŭka. Spadziajomsia, u nastupnym «Archivie» takoha nia budzie.
UŠ, Miensk
Ciapier čytajuć
«Uśviedamlaju, što mahu stać pieršaj biełaruskaj, jakaja naviedaje ŭsie krainy śvietu». Padarožnica ź Minska razmaŭlaje na 8 movach i maryć pražyć 200 hadoŭ
Kamientary