Archiŭ

Ł.Zaika: Łukašenka pravilna zadušyŭ biełaruskuju movu

Na minułym tydni ŭ Miensku prajšła prezentacyja knihi «Biełaruś: Doroha v buduŝieje».

Nad knihaj, što analizuje stanovišča Biełarusi, pracavali 30 čałaviek. Prezentacyju pravodzili redaktary vydańnia — namieśnik staršyni AHP Jarasłaŭ Ramančuk i kiraŭnik analityčnaha centru «Stratehija» Leanid Zaika.

Pavodle aŭtaraŭ knihi, u Biełarusi jość try šlachi dalejšaha raźvićcia: uvajści ŭ eŭrapiejskuju supolnaść; dalej intehravacca va ŭschodnim kirunku; raźvivacca samastojna. Aŭtary knihi najbolš realistyčnym nazyvali treci varyjant. U najbližejšaj budučyni ŭ Eŭraźviazie nas nie čakajuć, miarkujuć układalniki. Na dumku Leanida Zaiki, «zajmacca saboj — nia samy horšy varyjant. My i tak mnohaje pierajmajem: kuplajem patrymanyja aŭtamabili, nosim vopratku sekand-chend, palityki paŭtarajuć žarty, skazanyja inšymi…».

Zrešty, pytańnie «biełarusacentryčnaści śvietu» zastajecca dla Ł.Zaiki ćmianym. Tak, na prezentacyi jon zajaviŭ: «Łukašenka zrabiŭ vielmi karysnuju reč, što spyniŭ usie dyskusii nakont biełaruskaj movy». Kiraŭnik «Stratehii» aktyŭna karystaŭsia terminam «Eŭraŭschod», prydumanym Hlebam Paŭłoŭskim, što aburyła palitolaha Vitala Silickaha: «Davajcie vybirać terminy, zručnyja nam, a nie karystacca čužymi».

Analizujučy stan sacyjalna-ekanamičnaha raźvićcia krainy, Ja.Ramančuk zaznačyŭ utapičnaść idei Kremnijevaj daliny: u eksparcie Biełarusi dola vysokatechnalahičnych tavaraŭ składaje tolki 4%, tady jak u Małajzii — 58%. Havoračy pra nieabchodnaść tatalnych reformaŭ, Ja.Ramančuk zaznačyŭ: chto b ich ni pravodziŭ, masavaha biespracoŭja možna paźbiehnuć. «U nas nia monaekanomika, kab abrynucca adrazu».

Manahrafiju aŭtary dasłali kožnamu deputatu z abiedźviuch pałataŭ parlamentu. Praz čatyry hady jany abiacajuć vydać novuju knihu.

Kamientary

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii13

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Usie naviny →
Usie naviny

Na francuzski «šenhien» ciapier možna zapisacca samastojna — niekatoryja ŭžo atrymali słoty1

Najchaładniej hetaj nočču było ŭ Jeziaryščy

Premjerka Litvy adkazała Maryi Kaleśnikavaj nakont palapšeńnia adnosin ź Biełaruśsiu28

Prezientavany rolik z Emaj Stoŭn da «Supierboŭła». Łaŭreatka «Oskara» ŭ im psichuje i łamaje noŭtbuki

Dziaŭčyncy ŭ 12 hadoŭ skazali, što jana nie rodnaja, i viarnuli ŭ prytułak. Jaje mama: «Ja nie spraviłasia»20

Pasoł Rasii zajaviŭ pra praciah pastavak nafty na Kubu, niahledziačy na pahrozy Trampa ŭvieści pošliny2

Prydumali łahatyp dla Hoda biełaruskaj žančyny12

Niekatorym biełarusam z DNŽ i zamiežnym pašpartam treba budzie zdavać u Biełarusi adbitki palcaŭ6

Piać pryčyn — u tym liku adna fantastyčnaja, — pa jakich biełarusam adklučyli śviatło ŭ haradach23

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii13

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić