Łukašenka: Ja paklaŭsia, što nie budu pieradavać uładu svaim rodnym — videa
Alaksandr Łukašenka zapeŭniŭ, što ni ŭ jakim razie nie dapuścić, kab jaho pierajemnikam staŭ niechta sa svajakoŭ.
«Ja paklaŭsia, što ja ni ŭ jakim razie nie budu pieradavać uładu svaim rodnym, blizkim, svajakam abo dzieciam. Heta vyklučana.
Ale samaje hałoŭnaje, ŭłada ŭ nas paśla Łukašenki budzie ŭ taho, chto jaje vyjhraje na vybarach», — zajaviŭ jon.
«Vy viedajecie, ja navat skažu vam ščyra, zadumvajučysia nad hetym pytańniem, ja pakul dla siabie tak i vyznačyŭ, što ja navat i padtrymlivać publična nikoha nie budu. Usio pavinna być sumlenna.
Narod pavinien vybrać sabie kiraŭnika sam, kali pryjdzie dla hetaha čas», — dadaŭ jon.
U 2007 h. Łukašenka pryznaŭsia ŭ najaŭnaści treciaha syna i paviedamiŭ presie, što «ni pieršy, ni druhi, ale moža być treci syn tolki budzie prezidentam». (…) Z tych časoŭ ŚMI pačali kazać pra Mikałaja jak pra patencyjnaha pierajemnika. Adnak u intervju RT Łukašenka paśpiašaŭsia raźviejać hety mif:
— Ale praciahvać ž nie značyć, što ŭziaŭ styrno praŭleńnia i sieŭ u kresła prezidenta. Takich u nas jak małodšy syn Łukašenki miljon, a moža być i bolš, i jany buduć praciahvać tuju spravu, jakuju Łukašenka kaliści pačaŭ. Što ja pačaŭ i što zrabiŭ».«Sprava, jakuju my pačali, heta — vialikaja sprava. Jość, kamu praciahvać, jość kamu pieradavać estafietu hadoŭ praz 20–25, — zajaviŭ jon.
Jon adznačyŭ, što jaho syn i sam nie demanstruje palityčnych imknieńniaŭ.
«Ja nie chacieŭ by, kab jon išoŭ u palityku. Jon najeŭsia ŭžo ŭ hetym uzroście vaśmihadovym hetaj palityki ad baćki. Jon heta ŭbačyŭ, u jaho navat takoha žadańnia ŭ dziacinstvie nie było i niama, što voś u mianie tata — prezident, ja taksama budu prezidentam», — skazaŭ jon, dadaŭšy, što niepakoicca pra los krainy.
Ja chacieŭ by, kab va ŭładzie byŭ čałaviek, jaki kidacca nie budzie, a budzie praciahvać hetuju spravu», — adznačyŭ jon«Mianie turbuje, u čyje ruki trapić heta akuratnaja, dahledžanaja, čyścieńkaja, jak mnohija žurnalisty kažuć, dziaržava Biełaruś.
Havoračy pra svaich palityčnych apanientaŭ, Łukašenka skazaŭ, što «u nas jość palityki apazicyjnyja tak zvanyja».
«Ja ich piataj kałonaj nazyvaju, tamu što jany pracujuć nie na svaju krainu», — adznačyŭ jon.
Intehracyju Rasiei i Biełarusi Łukašenka acaniŭ jak farsiravany praces:
«My značna prasunulisia za hetyja hady napierad, choć my nie znajšli ŭ sabie siły dla realizacyi tych funkcyj i taho budaŭnictva, jaki byŭ praduhledžany damovaj.
Ale my z časam pryjšli da taho, što, napeŭna, my nie paśpieli jašče da hetaha».
Adnak, na jaho dumku, sproba źlićcia dała cikavyja vyniki. «Praces Sajuznaj dziaržavy, jaho budaŭnictva daŭ šturšok vielmi cikavamu novamu ŭtvareńniu: Mytnamu sajuzu, a ciapier Adzinaj ekanamičnaj prastory, jakija my zaraz sprabujem pieraŭtvaryć u Jeŭrazijski ekanamičny sajuz», — skazaŭ jon.
Razvažajučy ab mižnarodnaj palitycy i, u pryvatnaści, ab postaci Uha Čavesa, Łukašenka adznačyŭ, što kurs pamierłaha prezidenta Vieniesueły značna paŭpłyvaje i na raźvićcio ŭsioj Łacinskaj Amieryki, i na raźvićcio ŭsiaho śvietu.
«Jon strasianuŭ Łacinskuju Amieryku, toje, što praktyčna ŭsie kiraŭniki levaha ruchu prybyli na hety žałobnyja mierapryjemstvy, na pachavańnie Uha Čavesa — heta šmat ab čym kaža. Jon vielmi šmat u hetym staŭleńni zrabiŭ. Praces zapuščany», — skazaŭ jon.
U minułym hodzie mižnarodnyja ŚMI zaklajmili Łukašenku jaki hamafoba paśla jaho skandalnaha vykazvańnia ŭ adras kiraŭnika MZS Niamieččyny Hida Viesterviele.Kali Viesterviele ŭ čarhovy raz nazvaŭ urad Łukašenki «apošniaj dyktaturaj u Jeŭropie», Łukašenka adkazaŭ, što «lepš być dyktataram, čym błakitnym». Z nahody hetaha incydentu Łukašenka nie turbujecca i vinavatym siabie nie ličyć: jon prosta vykazaŭ svoj punkt hledžańnia.
«Hetuju temu padniaŭ palak, Sikorski. Nu, i ja tam pačaŭ adkazvać. Jon pačaŭ mnie zadavać udakładniajučyja pytańni. «A voś u Maskvie zabaraniliA kali b u vas byŭ, voś vy b zabaranili ci nie?».hiej-parad .
I ja jamu kažu: «Vy viedajecie, napeŭna, ja b nie zabaraniŭ. Viadoma, pa centry horada jany b nie chadzili. Nu, dzieści na ŭskrainie chaj by sabralisia, chaj by narod padziviŭsia».Nu i vykazaŭ svoj punkt hledžańnia. Dobra, žančynam leśbiajanstva ja daruju. Ale błakit mužykam — nikoli ŭ žyćci. Čamu nie? Dy tamu što žančyna leśbijanka, tamu što my, mužyki kiepskija», — padzialiŭsia prezident.
Kamientary