Kultura88

Praviły žyćcia ad Eleanory Jazierskaj

Voś što kazała Jazierskaja:
«Siońnia na BT pracujuć dyletanty, nieprafiesijanały i prosta vypadkovyja ludzi. U vyniku – ekran ź nizkim intelektualnym uzroŭniem, raźličany na PTV.

Zorki siońniašniaha dnia — heta Stas Michajłaŭ i Alena Vajenha. Darečy, taksama nieadukavanyja ludzi i ŭ krajniaj stupieni nieintelihientnyja. Tak, jak jany śpiavajuć, śpiavajuć u lubym pabie.

Kali na ekranie źjaŭlajecca novy televiadučy, ja časta spyniaju siabie na dumcy: usie jaho viedy – heta toje, što jon pračytaŭ u internecie.

Ja vielmi hanarusia tym, što moj zaharadny dom znachodzicca za dva z pałovaj kiłamietra ad miesca, dzie naradziŭsia Janka Kupała.

Niama ŭ im ničoha nacyjanalnaha [pra BT]. U nasamreč nacyjanalnaha kanała pavinna być svaja ideja, svoj tvar, svaje nacyjanalnyja prablemy, svaja nacyjanalnaja historyja. Ale na našym ekranie historyi nijakaj niama. Ja b užo była zhodnaja navat na «stalinskuju» historyju. Tak i takoj niama. A chto budzie kazać maładym i padrastajučym pra toje, što ŭ nas jość svaja nacyjanalnaja muzyka i kultura?

Ja dziŭnaja žančyna, ja nie lublu kamunistaŭ. I zaŭsiody, navat u savieckija časy, kazała pra ich «hetyja balšavički».

Ja žančyna minułaha stahodździa, tamu ciarpieć nie mahu, kali fatahrafii zapampoŭvajuć u kampjutar. Nie! Ja ich abaviazkova drukuju. U mianie ŭžo 60 ci 70 albomaŭ – pa haradach, pa krainach. Ja lublu razhladać hetyja fota i jašče raz pierakonvacca ŭ tym, što našy ŭspaminy — heta samy lepšy kapitał.

Adzinaccać ci dvanaccać raz ja była ŭ Paryžy, siem ci vosiem — u Italii, mnie užo i nie chočacca ličyć.

Paryž nie toj, jakim byŭ navat 10 hadoŭ tamu. Jon jak byccam pieratvaryŭsia ŭ afrykanski horad. Ja nie rasistka, ale liču, što pieradusim Paryž pavinien być dla francuzaŭ. Stvarajecca adčuvańnie, što siońnia ŭ hetym horadzie ich žyvie mienš za ŭsio.

Niadaŭna my jechali pa Rasii, i mianie ŭzrušyła ŭbačanaje: takoje adčuvańnie, byccam Mamaj tolki što prajšoŭ ci vajna skončyłasia — pachilenyja chaty, ni kvietački.

Mnie nie vielmi chočacca paŭsiul bačyć apantanaha ruskaha turysta, jaki, pa-mojmu, siońnia navodzić strach na Jeŭropu. Viedaješ, što takoje ruski turyst? Heta čałaviek, jaki ŭ 40-hradusnuju śpioku na plažy ŭ toj ža Antalji pje 40-hradusnuju harełku i śpiavaje «Oj, maroz-maroz, nie maroź mianie…» Heta ja paŭtaraju ŭśled za Zadornavym.

Chto ŭ toj čas moh paprostu palacieć na ŭikend u Sočy? Zaraz hetym nikoha nie ździviš, zrazumieła – Jeŭropa pobač. Škada, što maje najlepšyja hady nie pryjšlisia na siońnia – užo ja b razharnułasia.

Viečnaje kachańnie toje, jakoje doŭžycca krychu daŭžej, čym zvyčajnaje. A kolki doŭžycca zvyčajnaje? Boh jaho viedaje.

Ja pavinna žyć adna. Tamu što vialiki indyvidualist i zanadta ehaistyčnaja. Mnie ciažka žyć z kimści.

Mnie b chaciełasia, kab my byli nie tolki spartyŭnaj dziaržavaj, ale i kulturnaj.

Kamientary8

Ciapier čytajuć

U vyniku ŭdaru pa Daniecku zahinuŭ kamandujučy adnoj z rasijskaj armij2

U vyniku ŭdaru pa Daniecku zahinuŭ kamandujučy adnoj z rasijskaj armij

Usie naviny →
Usie naviny

U vioscy pad Oršaj pry padrychtoŭcy da Dažynak źniščyli histaryčnyja budynki3

Sankcyjnaja palityka administracyi Trampa dazvalaje Rasii papaŭniać vajskovy biudžet2

Muž Marharyty Laŭčuk byŭ paranieny na froncie5

Zialenski pazbaviŭ ukrainskaha hramadzianstva mitrapalita UPC Anufryja2

Na minskaj Kamaroŭcy ŭ dva razy patańnieli lisički

U Minsku zakładčyk padmanvaŭ narkašop: zamovy prymaŭ, ale narkotyki pakidaŭ sabie3

Pravakatar, jaki nakinuŭsia na Łatušku, dniami kryčaŭ «Hańba!» i Paźniaku10

Siarhiej Cichanoŭski raskazaŭ, za kaho b jon prahałasavaŭ na budučych prezidenckich vybarach64

Katavańnie pierfarataram. Minčanka sutyknułasia z «viečnym» ramontam u susiedziaŭ

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

U vyniku ŭdaru pa Daniecku zahinuŭ kamandujučy adnoj z rasijskaj armij2

U vyniku ŭdaru pa Daniecku zahinuŭ kamandujučy adnoj z rasijskaj armij

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić