Pra heta kiraŭnik Rasii zajaviŭ siońnia, 14 žniŭnia, vystupajučy ŭ Jałcie (Krym) pierad deputatami rasijskaj Dziarždumy.
«My zasłužyli, kab sustrecca ŭ Krymie», — skazaŭ jon, zaznačyŭšy, što ŭkrainskija palityki šmat brali z Kryma, ale mała davali.
«Ciapier piensii ŭźniatyja ŭ dva razy», — skazaŭ rasijski kiraŭnik. «Krym pavinien stać mieryłam prymireńnia», — zaznačyŭ Pucin.
«Na paŭdniovym uschodzie [Ukrainy] razyhrałasia maštabnaja humanitarnaja katastrofa», — padkreśliŭ jon.
Pa słovach prezidenta RF, Rasija ŭvažliva sočyć za tym, što adbyvajecca ŭ susiedniaj krainie. «Budziem ŭsio rabić, što ad nas zaležyć, dla taho, kab hety kanflikt byŭ spynieny jak maha chutčej, kab va Ukrainie pierastała licca kroŭ», — skazaŭ Pucin.
Kažučy pra sankcyi, Pucin zajaviŭ, što heta padtrymka ajčynnych vytvorcaŭ. «My pavinny abuładkavać svaju krainu i nie razryvać suviazi sa źniešnim śvietam, ale nie zabyvać pra svaje intaresy».
Zaraz Pucin budzie adkazvać na pytańni deputataŭ. U pryvatnaści, kiraŭnik Dziarždumy Naryškin zajaviŭ, što pravavaja sistema Ukrainy dehraduje.
Kiraŭnik KPRF Ziuhanaŭ, u pryvatnaści, zajaviŭ: «Usia svora, jakaja zachapiła ŭładu ŭ Kijevie, nie zdoleła supraciŭlacca».
Ziuhanaŭ padziakavaŭ Pucinu za stvareńnie ŭ «Arteku» prezidenckaha łahiera i žorstkuju pazicyju ŭ dačynieńni da Zachadu. «Amierykancy pastavili zadaču zachapić jeŭrapiejski rynak», — kaža jon.
Ciapier čytajuć
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Kamientary