Čamu ŭ Šenhien mohuć nie puścić navat z šenhienskaj vizaj
Palitołaha Valeryja Karbaleviča nie puścili ŭ Hiermaniju sa słavackim mulcišenhienam, anulavali vizu i vypisali štraf. Što pra heta kažuć praviły Šenhiena.
Viadomaha biełaruskaha palitołaha Valeryja Karbaleviča 2 listapada zatrymała niamieckaja palicyja ŭ aeraporcie Frankfurta-na-Majnie. Jon mieŭ hadavuju šenhienskuju vizu, aficyjnaje zaprašeńnie i nakiroŭvaŭsia ŭ Strasburh na Suśvietny forum za demakratyju ŭ składzie biełaruskaj hrupy, zaprošanaj dla aznajamleńnia z pracaj Savieta Jeŭropy. Usie ŭdzielniki foruma spakojna prachodziać pamiežny kantrol, a Valeryj Karbalevič zastajecca načavać u aeraporcie.
«U mianie viza, vydadzienaja konsulstvam Słavakii. I heta byŭ pieršy ŭjezd na terytoryju Šenhiena. Niamieckaja palicyja vyrašyła, što ja nie maju prava ŭjezdu na terytoryju Hiermanii. Raniej ja byŭ pierakanany, što mahu pryjechać pa joj. Akazvajecca, nie mahu», — raskazvaje palitołah Jeŭraradyjo.
Karbaleviču anulujuć vizu, dajuć štraf 100 jeŭra i vypuskajuć u… tranzitnuju zonu. Laci, kudy chočaš. Voś tolki hrošaj na zusim niatanny kvitok da Minska nie zastałosia i adzinaje vyjście — čakać svajho rejsa ŭ sieradu. Čatyry dni i try nočy ŭ aeraporcie — sumnieŭnaje zadavalnieńnie.
Ekśpiert Andrej Jelisiejeŭ tłumačyć, što dziejańni niamieckich palicejskich całkam adpaviadajuć vizavamu zakanadaŭstvu.
«Tak, takija prablemy mohuć być. Bo ŭ Kodeksie ab šenhienskich vizach i Vizavym kodeksie prapisana, što pieršaja pajezdka musić być u krainu, jakaja vydała vizu. Albo prynamsi bolšaść z času pajezdki pavinna prypadać na takuju krainu», — nahadvaje jon.
Jak ža tak? Sam nieadnojčy z čyściutkim polskim mulcišenhienam pryjazdžaŭ u Vilniu — litoŭskija pamiežniki navat pytańniaŭ nie zadavali. Nie kažučy ŭžo pra zatrymańni i štrafy.
Jelisiejeŭ tłumačyć, što ŭ takim vypadku polskaja viza nasamreč daje prava zajechać u Litvu, bo Polšča ź joj miažuje i Vilnia ŭ hetym vypadku moža razhladacca jak tranzitnaja kropka.
«Naprykład, kali biełarus jedzie ŭ Polšču praź Litvu, to možna pra heta skazać litoŭskamu pamiežniku. I heta budzie praŭdaj — šmat biełarusaŭ tak jeździć, i litoŭcy viedajuć pra heta».
Vizavy kodeks možna znajści ŭ internecie pa adrasie europa.eu (Schengen Borders Code). Jašče lepš pierad pajezdkaj udakładnić usie niuansy ŭ konsulstvie krainy, kudy zapłanavanaje padarožža. Bo ŭ vypadku prablem, jak pakazvaje praktyka, vam nie dapamoža navat aficyjnaje zaprašeńnie z Savieta Jeŭropy.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Kamientary