Kultura1717

Z vystavy ŭ Minsku byli źniaty pałotny Maračkina na ŭkrainskuju i palityčnuju tematyku (VYJAVY)

U Minsku prachodziła śmiełaja vystava «Art-Vorša-Rubon!». Na joj byli vystaŭlalisia mnohija patryjatyčnyja tvory, pryśviečanyja jak histaryčnaj bitvie pad Oršaj, tak i biełaruskaj sučasnaści. Nie dazvolili tolki dźvie karciny. Ich aŭtar Alaksiej Maračkin dasłaŭ vyjavy «Našaj Nivie».

Jak raspavioŭ Alaksiej Antonavič, karciny možna budzie pabačyć i ŭžyvuju. Prykładna praź miesiac jany buduć razam ź inšymi raniej nie dapuščanymi na publiku rabotami na vystavie «Represavanyja tvory».

Što na vystavie pra bitvu 500-hadovaj daŭniny rabiła karcina «Chrystos i Antychryst» albo «Navała», jakaja raspaviadaje pra sučasnuju vajnu? «I tam arda išła na ziemli biełaruskija, Vialikaha kniastva Litoŭskaha, i tut idzie arda», – Maračkin bačyć vyraznyja paraleli miž vajnoj staražytnych Litvy i Maskvy z sučasnym kanfliktam va Ukrainie.

«Arda adna i taja ž. Usio heta «pašyrać ziemli», «pašyrać ruski mir»… Na žal, situacyja i ciapier takaja».

Ale pieršym čynam z vystavy źniali navat nie «Navału», a «Kakiej». Jon nie malavaŭsia pad padziei va Ukrainie — karcina była padrychtavanaja jašče pad Čempijanat śvietu pa chakiei ŭ Minsku. «Ale, znajecie, jak by pradbačyŭ takuju situacyju», — kaža mastak i apisvaje detali karciny: karonu z kulaŭ, masku, što nahadvaje viadomaha palityka…

U kastryčniku nasamreč źniali nie tolki jaho pracy, udakładniaje Maračkin: «U Horavaj była takaja instalacyja, dzie namiok na «krymnaš» čytaŭsia. Usie zdymki źniali, tolki hoły stoł zastavaŭsia. Nu što to za instalacyja była?».

«Byŭ vypadak, kali na vystavie ŭ Sajuzie mastakoŭ, pryśviečanaj Bykavu, źniali karcinu Alesia Puškina. Tady my prajavili salidarnaść i ŭsie źniali svaje karciny», — pryhadvaje jon. Ale «Art-Vorša-Rubon!» byŭ nie tym vypadkam, kali varta było zdymacca ŭsim.

Dy jość i inšyja sposaby baraćby z zabaronami, pryhadvaje Maračkin. Niekali na jaho piersanalnaj vystavie byli pradkazalnyja telefanavańni z papiaredžańniami Sajuza mastakoŭ. Damovilisia na tym, što ŭ lubym vypadku treba vyśvietlić, ad čyjho imia sychodzić zahad, «kab było vidać, jakaja asoba kiruje Sajuzam mastakoŭ». Tady nichto nie daŭ piśmovaha zahadu, i raboty źjavilisia na vystavie.

«A tut, jak bačycie, troški sahnulisia, — viartajecca Maračkin da vystavy ŭ kastryčniku. Nie budu nazyvać proźviščy, ale chutka sami pabačycie. Kali b maja rabota źjaviłasia na vystavie, niekatorym nie śviaciła by premija «sajuznaj dziaržavy». A tak čatyry asoby — na Prezidyumie było pryniataje rašeńnie — iduć na premiju».

Kamientary17

Ciapier čytajuć

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ19

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Biełaruska Darja Dalidovič vystupić u Kubku śvietu pa bijatłonie ŭ jakaści biežanki1

Naviedvalniki vystavy abhryźli ziefirny tort-ekspanat. Biełdziaržcharčpram paprasiŭ tak nie rabić8

Na piatnicu abvieščany najvyšejšy ŭzrovień niebiaśpieki1

Pad Minskam na darozie pakłali «bierlinskija paduški»

U Francyi znojdzieny miortvym 38‑hadovy rasijski žurnalist, jaki źbieh tudy2

Alimpijskaja čempijonka Julija Nieściarenka raźviałasia paśla 23 hadoŭ šlubu

Ułaśnik zachoplenaha rasijskaha tankiera ŭ Atłantycy — biznesmien z Kryma2

Viktar Marcinovič vydaŭ knihu pa-anhlijsku2

Za styrnom lepš słuchać aŭdyjaknihi, čym razmaŭlać pa telefonie. Navat praz hučnuju suviaź

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ19

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić