Apostalski Nuncyj arcybiskup Kłaŭdya Hudžeroci ŭznačaliŭ uračystuju śviatuju Imšu na Palmovuju niadzielu 29 sakavika ŭ kaściole Imia Najśviaciejšaj Panny Maryi ŭ Minsku.
Na pačatku Imšy arcybiskup Kłaŭdya Hudžeroci i Mitrapalit Tadevuš Kandrusievič pierad budynkam archikatedry aśviacili vierbački prysutnych viernikaŭ. Pa tradycyi ijerarchi prajšlisia ŭ pracesii, jakuju zaviaršaŭ voślik, pobač ź jakim išli pieraapranutyja ŭ biblejskich asobaŭ aktory.
U hetyja śviatočnyja dni, pačynajučy ŭžo z Palmovaj niadzieli, u śviatyniach nazirajecca pavieličeńnie kolkaści viernikaŭ, jakija raspačynajuć padrychtoŭku da Paschalnaha Tryduumu.

U hamilii Apostalski Nuncyj razvažaŭ nad temaj zdrady čałavieku i Bohu, jakaja źjaŭlajecca vielmi dramatyčnym momantam, što isnuje ŭ čałaviečym žyćci.
«Razvažajučy nad Ukryžavańniem Chrysta, my uzhadvajem pra muki, ukryžavańnie, hrob, śmierć, ale jość jašče adzin momant u hetaj historyi, jaki robić jaho najbolš dramatyčnym — heta zdrada», — skazaŭ ijerarch.
«Padčas Muki Chrysta na Jaho plujuć, Jaho bjuć, apranajuć adzieńnie niesapraŭdnaha karala, ź Jaho śmiajucca i zaklikajuć syści z kryža…, ale i siarod usiaho hetaha jość jašče bolš dramatyčny momant — Jamu zdradžvajuć samyja blizkija»,
— dadaŭ ijerarch, pryhadaŭšy zdradlivy pacałunak Judy i trojčy adračeńnie Piatra, jaki zusim niadaŭna abiacaŭ być viernym da kanca.
«Śmierć Boha adbyłasia raniej čym Jaho ukryžavańnie,— adznačyŭ arcybiskup Kłaŭdya Hudžeroci, — bo śmierć prychodzić tady, kali adbyvajecca zdrada, niepryniaćcie Chrysta».
Arcybiskup adznačyŭ, što čałaviek baicca najbolš nie fizičnaj śmierci, ale zdrady najbližejšych ludziej.
«Čałaviečaje serca nie moža vytryvać, kali jano nie moža nikomu davierycca, kali vakoł znachodziacca tyja, jakija mohuć być patencyjnymi zdradnikami, Judami. I kali zdarajecca, što najbolš blizki čałaviek zdradžvaje, to ŭ čałavieka zastajecca raźbitaje serca. Heta ž i jość śmierć»,
— skazaŭ ijerarch, dadaŭšy, što nie mahła być śmierć bolš žorstkaj dla Chrysta, čym taja, kali Jon pamiraŭ siarod tych, chto Jamu zdradziŭ.
Arcybiskup pryhadaŭ, što čałaviek i zaraz praciahvaje zdradžvać Chrystu, jaki praz hetu zdradu pamiraje ŭ žyćci čałavieka. Ijerarch adznačyŭ, što my ŭsie źjaŭlajemsia patencyjnymi Judami.
«Kolki razoŭ my zdradžvajem Chrystu dziela hrošaj, vyhody, u tym liku palityčnaj vyhody? Kolki razoŭ my źjaŭlajemsia patencyjnymi Judami?» — byli pytańni Apostalskaha Nuncyja.
«Niama bolšaj abrazy, čym zdrada, — zaŭvažyŭ ijerarch, pažadaŭšy, kab «Boh daŭ nam takoje sumleńnie, kab my nikoli nie byli zdolnymi pradacca. I kab uśviedamlali, što źjaŭlajemsia hrešnikami, jakija ŭmiejuć prasić ab Božaj miłasernaści».
«Zdradzić svajmu bratu i śmiajacca z Boha — heta štości, z čaho my nie možam prasić prabačeńnia, bo časam nie razumiejem, što heta hrech. Tamu daj Boža, kab my stali svabodnymi i mahli zrazumieć da kanca, što značyć być hrešnikami i zdradnikami», — takimi słovami zaviaršyŭ hamiliju arcybiskup Kłaŭdyjo Hudžeroćci.
Naprykancy Imšy Mitrapalit Tadevuš Kandrusievič padziakavaŭ usim, chto pryniaŭ udzieł u arhanizacyi hetaj uračystaści ŭ katedry, a taksama ŭsim viernikam, jakija zapaŭniali śviatyniu svajoj malitvaju.
«Ja taksama ŭražany šmatlikaściu viernikaŭ, — adznačyŭ Apostalski Nuncyj pierad błasłaŭleńniem, dadaŭšy: — Dziela vas my, śviatary, hatovyja addavać svajo žyćcio, achviaravać jaho dla ŭsiaho naroda i vašaj Baćkaŭščyny».
-
«Ź mianie ničoha nie voźmieš, a ludzi paciarpieli». Para piensijanieraŭ druhi hod nie moža vypisać ź minskaj kvatery šmatdzietnuju siamju emihrantaŭ
-
Biełarus, uziaty ŭ pałon ukraincami, źviarnuŭsia da Łukašenki z prośbaj zakinuć za jaho słoŭca pierad Pucinym
-
Biełarus, jaki vajavaŭ za Ukrainu, raspavioŭ, čym jaho začaravała kachanka Ina Kardaš, ahientka KDB
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Učora — u łukašenkaŭskaj turmie, siońnia — u Kijevie dapamahaje ŭkraincam vyžyć. Były palitviazień i svajak Cichanoŭskaj staŭ vałancioram u Punkcie niazłomnaści
Chočacie žyć doŭha — šukajcie rajon z narmalnymi drevami. Navukoŭcy vyśvietlili, što drevy ratujuć ad infarktaŭ, a hazony mohuć navat naškodzić zdaroŭju
Kamientary