Hramadstva

Respublikanski ekałahičny forum sioleta ŭpieršyniu projdzie ŭ Minsku

CHIII Respublikanski ekałahičny forum sioleta ŭpieršyniu budzie pravodzicca ŭ Minsku, paviedamiła na pres-kanfierencyi 14 maja pieršy namieśnik ministra pryrodnych resursaŭ i achovy navakolnaha asiarodździa Ija Małkina. 

«Dvanaccać papiarednich forumaŭ pravodzilisia ŭ roznych rehijonach respubliki, u pieršuju čarhu heta byli abłasnyja i rajonnyja centry, pavodle vynikaŭ forumu my davodzili da žycharoŭ hetaha rehijona niejkija našy idei», — adznačyła jana. 

Praviadzieńnie forumu ŭ Minsku — «vialikaja adkaznaść», ličyć Małkina, tamu mierapryjemstvy, arhanizavanyja ŭ jaho miežach, «pavinny być bolš maštabnyja». 

Forum projdzie z 19 pa 22 maja, asnoŭnyja mierapryjemstvy, uklučajučy plenarnaje pasiadžeńnie, adbuducca 20 maja. Pavodle słoŭ Małkinaj, plenarnaje pasiadžeńnie forumu budzie pryśviečanaje temie ekałahizacyi ekanomiki krainy. «Kankretnyja jurydyčna značnyja rašeńni ŭ miežach plenarnaha pasiadžeńnia my nie płanujem prymać, ale asnoŭnaja meta hetaha kirunku zaklučajecca ŭ pryciahnieńni ŭ pieršuju čarhu ŭvahi kiraŭnikoŭ dziaržaŭnych orhanaŭ da prablem ekałahizacyi. My chočam pakazać, što ŭ Biełarusi sapraŭdy šmat robicca i na ŭzroŭni hramadskaści, i na ŭzroŭni peŭnych subjektaŭ haspadarańnia, ale časam heta maje razroźnieny charaktar», — adznačyła namieśnik ministra. Jana taksama zaklikała ŭziać udzieł u abmierkavańni pradstaŭnikoŭ biźniesu. 

U miežach forumu buduć pracavać siekcyi «Ustojlivaje raźvićcio i zialonaja ekanomika», «Vada», «Adukacyja ŭ intaresach ustojlivaha raźvićcia», «Hleby», projdzie kanfierencyja «Eka-horad», pryśviečanaja płanavańniu raźvićcia haradoŭ z ulikam ich upłyvu na navakolnaje asiarodździe, kanfierencyja pa bijaraznastajnaści, buduć arhanizavanyja sieminary i majstar-kłasy, padviedzienyja vyniki konkursu hrafici na ekałahičnuju tematyku, a taksama adbudziecca šerah vyjaznych mierapryjemstvaŭ. 

19—22 maja ŭ miežach forumu ŭpieršyniu projdzie vystava «Zialony dom», poŭnaściu pryśviečanaja ekałohii. Pavodle słoŭ dyrektara ŭnitarnaha pradpryjemstva «Bielinterekspa» Jaŭhiena Uviadzienskaha, u vystavie voźmuć udzieł pryblizna 50 pradpryjemstvaŭ, jakija pracujuć u śfiery alternatyŭnaj enierhietyki, pierapracoŭki adchodaŭ, enierhaźbierahalnych technałohij, technałohij ačystki pavietra i vady, vytvorčaści ekałahična čystaj pradukcyi i inšych. «My zadumali hetaje mierapryjemstva jak ekałahičny fiestyval, jaki moh by być cikavym dla ŭsich i ŭ toj ža čas paŭnavartasna aśviatlaŭ by najnoŭšyja raspracoŭki ŭ ekałohii», — adznačyŭ jon.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Dyjalekt padazrony». Śpiavak Siaroha pryjšoŭ na rasijskaje realici i sabraŭ usich chejtaraŭ1

«Dyjalekt padazrony». Śpiavak Siaroha pryjšoŭ na rasijskaje realici i sabraŭ usich chejtaraŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Buduć bambić Łacinskuju Amieryku? ZŠA papiaredzili hramadzianskuju avijacyju3

Bjuci-błohierku z Homiela asudzili za palityku5

Pad Minskam pasažyry maršrutki jechali ź niezačynienymi dźviaryma2

«Jon u žachlivym stanie». Adam Kadyraŭ trapiŭ u avaryju niedaloka ad Doma ŭračystaściej u Pucinskim rajonie12

Pamior prafiesar Vasil Biernik1

Daradca Trampa: Terytoryju Hrenłandyi moža kantralavać tolki toj, chto zdolny jaje abaranić, a Danija zanadta słabaja dla hetaha5

Małady niemiec tančyć pad «Kasiŭ Jaś kaniušynu» — biełaruski ŭ zachapleńni. Da hetaha jon užo sabraŭ armiju fanatak z Rasii12

«Ništo tak nie zaachvočvaje pisać, jak nuda». 50 hadoŭ tamu pamierła Ahata Kryści. Jak pisała heta hienijalnaja žančyna?7

Lutyja marazy spynili nielehalnych mihrantaŭ?

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Dyjalekt padazrony». Śpiavak Siaroha pryjšoŭ na rasijskaje realici i sabraŭ usich chejtaraŭ1

«Dyjalekt padazrony». Śpiavak Siaroha pryjšoŭ na rasijskaje realici i sabraŭ usich chejtaraŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić