Teatr22

U Minsku na hrošy hledačoŭ pastavili «samy ščyry śpiektakl hoda»

15 krasavika na niezaležnaj sceničnaj placoŭcy ŭ Pałacy mastactvaŭ adbyłasia premjera pieršaha biełaruskaha śpiektakla, pastaŭlenaha na narodnyja hrošy. Režysior Alaksandr Marčanka natchniŭsia adnajmiennaj pjesaj Vitala Karalova «Opium» i prahnazuje, što hetaja pastanoŭka moža źmianić realnaść biełaruskaj teatralnaj prastory.

Stvaralniki nazyvajuć jaho «samym ščyrym śpiektaklem hoda». Čas pakaža, ci heta sapraŭdy tak; ale ŭžo možna skazać, što hetaja pastanoŭka zroblena pa «samaj ščyraj pjesie» hoda. Jaje aŭtar – małady biełaruski dramaturh Vital Karaloŭ. Novaja pjesa «Opium» užo sabrała najlepšyja vodhuki siarod krytykaŭ, jakija nazvali jaje «žyvoj» i «nie pa-biełarusku ščyraj».

Śpiektakl pra toje, jak vajna va Ukrainie i jaje nastupstvy ŭpłyvajuć na biełaruskaje hramadztva ŭvohule i na śviadomaść kožnaha paasobku. I pra toje, što vajna ŭ hałovach, na kuchniach i prypynkach transpartu značna strašniejšaja, čym u zonie sapraŭdnych bajavych dziejańniaŭ. Hetuju temu niemahčyma ŭjavić sabie ŭ dziaržaŭnych teatrach, tamu była vybrana alternatyŭnaja placoŭka. Na kraŭdfandynhavaj płatformie «Vulej» www.ulej.by za niekalki miesiacaŭ sabrali summu, nieabchodnuju dla dekaracyj, kaściumaŭ dy inšych patreb. Prajekt prafinansavali 136 čałaviek.

Andrej Kurejčyk, dramaturh, režysior: «Raspaviadać praŭdu i ŭ teatry, i ŭ kino nieabchodna. A na praŭdu hrošaj u ministerstvach nie dajuć. Ščyraść i praŭda patrebny samim hledačam, kab zastavacca svabodnymi ludźmi»

Śpiektakl raźličany na ŭzrostavuju katehoryju 18+.

«Kali ja pisaŭ hetuju pjesu, ja nie abmiažoŭvaŭ siabie samacenzuraj, unutranymi zabaronami», — kaža Vital Karaloŭ. «Pisaŭ, nie spadziajučysia, što heta budzie pastaŭlena. Uvohule ja suprać matu na scenie, ale tut nienarmatyŭnaja leksika darečy. Kali b jaje tam nie było, ja b nie zmoh skazać, što byŭ ščyry z saboj».

Na papiaredni pakaz i premjeru bilety nie pradavalisia, śpiektakl pakazvajecca vyklučna dla ludziej, jakija jaho prafinansavali. Adsačyć, kali i dzie možna budzie pabačyć hetuju pastanoŭku, možna na staroncy Centra vizualnych dy vykanaŭčych mastactvaŭ Art-Karparejšn, jaki taksama padtrymaŭ prajekt.

Akciory śpiektakla: Maksim Brahiniec, Arciom Kureń, Anton Žukaŭ, Hanna Siemianiaka, Juliana Michnievič. Režysior Alaksandr Marčanka. Mastak Andrej Žyhur.

Kamientary2

Ciapier čytajuć

Biełaruska vyrašyła zhaniać na elektrakary ź Minska ŭ Sankt-Pieciarburh. I ŭsio pajšło nie tak5

Biełaruska vyrašyła zhaniać na elektrakary ź Minska ŭ Sankt-Pieciarburh. I ŭsio pajšło nie tak

Usie naviny →
Usie naviny

Kastryčnik, a fiermiery pad Hrodnam na ŭsiu moc źbirajuć kłubnicy. Dziakujučy novamu sortu3

U Biełarusi adkryli pieršuju kaplicu ŭ miežach akcyi vieteranaŭ FSB — na małoj radzimie Alesia Puškina17

Viačorka: Ofis Cichanoŭskaj pierajedzie ŭ Polšču? Nie chacieŭ by śpiekulavać na hetuju temu23

Što heta za redkaziamielnyja mietały, za jakija Tramp raźjušyŭsia na Kitaj5

Kultavy raman «Dziuna» vyjšaŭ pa-biełarusku — jaho ŭžo možna nabyć3

Ci padaražeje kamunałka da kanca hoda? Čynoŭniki abnadzieili

Zialenski i Tramp pa telefonie abmierkavali pastaŭki «Tamahaŭkaŭ» Ukrainie5

Pakul hamialčanka spała ŭ płackarcie, 82‑hadovy dzied skraŭ jaje krasoŭki4

«Pryjdziem u kožnuju viosku!» Orban abviaściŭ zbor podpisaŭ suprać płana ES pa abaronie ad Rasii9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełaruska vyrašyła zhaniać na elektrakary ź Minska ŭ Sankt-Pieciarburh. I ŭsio pajšło nie tak5

Biełaruska vyrašyła zhaniać na elektrakary ź Minska ŭ Sankt-Pieciarburh. I ŭsio pajšło nie tak

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić