Mierkavańni

Ajciec Nadsan: Treba ŭmieć uzhadavać svaich nastupnikaŭ

Apostalski Vizytatar dla biełarusaŭ zamiežža na kanferencyi «Źmiena pakaleńniaŭ?»: Ja baču, što jany žyvuć tymi samymi ideałami, što j my.

Ci hatovaja novaja chvala biełaruskich emihrantaŭ zamianić starejšaje pakaleńnie? Jakija adroźnieńni pamiž novaj i staroj dyjasparami? Ci zdolnaja novaja hieneracyja biełarusaŭ za miažoj zachavać zdabytak pavajennaj chvali emihracyi? Na hetyja pytańni ŭ našym efiry pasprabuje adkazać duchoŭny lider biełarusaŭ zamiežža, Apostalski Vizytatar dla biełarusaŭ za miažoj ajciec Alaksandar Nadsan.

Ajciec Nadsan prylacieŭ ź Londanu u Varšavu kab uziać udzieł u kanferencyi «Źmiena pakaleńniaŭ? Abo biełaruskija adroznaści ŭ metach, stratehii j kaštoŭnaściach».

Ajciec Aleś, Vy ŭžo ni adno dziesiacihodździe źjaŭlajeciesia lideram biełaruskaj dyjaspary ŭ Vialikabrytanii dy i ŭvohule ŭ Eŭropie.

A. Nadsan: … navat nadakučyŭ ŭžo ŭsim (śmiajecca)

Jak u Vialikabrytanii adbyvajecca źmiena pakaleńniaŭ emihracyi? Ci jość novyja ludzi?

A. Nadsan: Ja naležu da pakaleńnia, jakoje adrazu paśla vajny zastałosia za miažoju. My byli daloka ad Biełarusi, ale my zaŭždy chacieli zastavacca biełarusami da kanca. Novaje pakaleńnie vielmi dziŭnaje. Šmat jość i cikavych maładych ludziej, asabliva tyja, chto pryjazdžaje na karotki čas kab vučycca. Mnohija ź ich kažuć, što jany nia chočuć zastavacca za miažoj i viartajucca ŭ Biełaruś. Ale jość i tyja ŭ kaho nacyjanalnaja śviadomaść vielmi słabaja, jak praviła, heta ekanamičnaja emihracyja. Jany byccam šukajuć palityčnaha prytułku, ale nijakaj palitykaj jany nie zajmajucca. Časam jany prychodziać da nas i prosiać dapamohi, ale jak tolki atrymlivajuć prytułak albo vid na žycharstva, to ich bolš i nia ŭbačyš. Biełaruskaja śviadomaść vielmi słabaja j takoje ž samaje viedańnie biełaruskaj movy. Ja nie chaču abahulniać, ale jość adzinki j cikavych ludziej. Jany cikaviacca j dałučajucca da biełaruskaha žyćcia, ciapier navat i dzietak małych majem.

Vy čałaviek, jaki stvarali biełaruskija arhanizacyi i ŭstanovy ŭ Anhlii, ci nia baiciosia addavać u čužyja ruki ŭsio toje, što było zroblena Vašym pakaleńniem? Vy sami kažacie, što jość šmat nienadziejnych biełarusaŭ.

A. Nadsan: Bajacca nia treba, žyćcio idzie svaim paradkam, nichto z nas nia viečny. Najbolšaja pamyłka, jakuju robić časam starejšaje pakaleńnie — jany sprabujuć trymać usio ŭ svaich rukach da kanca. Treba ŭmieć uzhadavać svaich nastupnikaŭ.

Ci Vam užo ŭdałosia heta zrabić?

A. Nadsan: Dziakuj Bohu ŭ nas jość užo novy śviatar, krychu małodšy za mianie — na hadoŭ 50 (śmiajecca). Jon biełarus, skončyŭ universytet u Miensku, sam zachacieŭ być śviatarom i ŭžo dva hady słužyć u našaj carkvie. Časami ja na jaho złujusia, bo staryja zaŭsiody razumniejšyja, maŭlaŭ, što heta ty vydumlaješ, ale naohuł, skažu pa sakrecie , što ja im vielmi zadavoleny.

A ci vialikaja zaraz biełaruskaja hramada ŭ Vialikabrytanii?

A. Nadsan: Kali da pracy albo ŭ Carkvu, to nie takaja j vialikaja. Kali niejkaje śviata, asabliva kali ładziacca pikniki, dy j jašče šklanka piva, tady prychodzić vielmi šmat. Biełarusaŭ u Vialikabrytanii vielmi šmat, asabliva maładych: studenty, lehalnyja j nielehalnyja pracaŭniki. Časam ich ceły hod niabačna, a kali niejkaje śviata, to jany ŭsie prychodziać.

U Varšavie Vy sustrakalisia z ajcom Siarhiejem Hajekam. Jak ź jahonych słovaŭ i pavodle Vašych nazirańniaŭ raźvivajecca hreka‑katalickaja carkva ŭ Biełarusi?

A. Nadsan: Raźvivajecca davoli pavolna j ź vialikimi ciažkaściami. Niekali, kali ja jašče pieršy raz pryjazdžaŭ u Biełaruś, naprykancy 90‑ych, była nadzieja, što budzie chutčej raźvivacca. Ale jość vialikija pieraškody, pieradusim z boku ŭładaŭ, jakija kirujucca starymi stereatypami nakont našaj carkvy, jakija stvaryła Rasiejskaja pravasłaŭnaja carkva. Jany dalej isnujuć i ŭ Biełarusi heta vielmi adčuvajecca. Pierałamać hetyja stereatypy ciažka, siłaju nia zrobiš, treba kab žyćcio rabiła. Nam nie dazvalajuć navat kupić budynak dla śviatyni. Jość niekalki, ale ŭsialak treba vykručvacca.

Apošnija niekalki dzion u Varšavie Vy sustrakalisia z maładoj biełaruskaj elitaj: piśmieńnikami, navukoŭcami, historykami, palitykami. Jakim Vy bačycie hetaje novaje pakaleńnie? Čym jany adroźnivajucca ad Vašaj hieneracyi?

A. Nadsan: Mnie ŭžo 82 hady, usio žyćcio ja byŭ biełarusam. Biezumoŭna ja baču vialikija adroźnieńni, asabliva kali baču moładź. U maim časie byli zusim inšyja abstaviny. Hledziačy abjektyŭna, starajučysia zrazumieć, ja baču, što jany žyvuć tymi samymi ideałami, što j my. Moža heta inakš prajaŭlajecca. I ŭ hetym jość nadzieja…

Razmaŭjalaŭ Dźmitry Hurnievič, Polskaje radyjo dla zamiežža

Hladzi jašče:
Ajciec Nadsan: Nie sudzicie ludziej, kažučy «jon byŭ taki, a ciapier inšy»
Hutarka z ajcom Alaksandram Nadsanam

Kamientary

Ciapier čytajuć

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj11

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj

Usie naviny →
Usie naviny

U Biełarusi možna arandavać vodanapornuju viežu dla adpačynku. Spalnia — na ŭzroŭni vierchavin dreŭ2

Kruty raskazaŭ pra pracoŭny hrafik Łukašenki ŭ pačatku hoda1

Usio, akramia Danbasa i jašče pary punktaŭ. Pra što damovilisia Donald Tramp i Uładzimir Zialenski ŭ Fłarydzie9

Bolšaść darosłych, jakija dasiahnuli viaršyń, u dziacinstvie nie byli vunderkindami

Tramp: Niaŭzhodnienymi zastajucca adno-dva najbolš składanyja pytańni pahadnieńnia pa Ukrainie2

«Treba padmacavańnie, my nie možam ich strymlivać!» Łosik raskazaŭ, jak adčuvałasia 9 žniŭnia na Vaładarcy6

Tramp častavaŭ ukrainskuju delehacyju padčas pieramoŭ tortam, nazvanym u svoj honar6

Na zaśniežanaj trasie kala Červienia raźbilisia adrazu 9 aŭtamabilaŭ3

«Jany vydychnuli z palohkaj, pazbaviŭšysia mianie». Alaksandr Fiaduta raskazaŭ, što ź im było ŭ kałonii9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj11

Rasija abvinavaciła Ukrainu ŭ atacy na rezidencyju Pucina, pahražaje adpłataj

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić