Na prośbu ruskamoŭnych u mahiloŭskim kaściole adbudziecca sprobnaja imša pa-rusku
U mahiloŭskim kaściole Uniebaŭziaćcia Najśviaciejšaj Panny Maryi i śviatoha Stanisłava 2 kastryčnika adbudziecca imša pa-rusku.

Niezvyčajnaść u tym, što zbolšaha ŭ katalickich chramach Biełarusi nabaženstvy pravodziacca pa-biełarusku albo, tam dzie jość takaja tradycyja, pa-polsku. U Mahilovie ŭžo była sproba malicca pa-rusku, ale takaja inicyjatyva chutka zhasła.
Čamu da jaje viarnulisia znoŭ?
Pra heta nam raskazaŭ dapamožny biskup minska-mahiloŭskaj dyjacezii i biskup-vikaryj mahiloŭskaha rehijona Alaksandr Jašeŭski.
Sa słovaŭ biskupa, słužeńnie imšy pa-rusku — heta ekśpierymient, na jaki jon pajšoŭ z prośby viernikaŭ rasijskaha pachodžańnia.
«U nas tut jość kala 20 ruskamoŭnych viernikaŭ, jakija kažuć, što nie razumiejuć pa-biełarusku ci pa-polsku, jany siabie pazicyjanujuć mienavita jak ruskija, ruskija kataliki. I jany źviarnulisia da mianie z prośbaj, kab mieć mahčymaść malicca na movie, jakuju razumiejuć. Jak pastyru, niemahčyma zastacca abyjakavym da takoj prośby. Zadača kaścioła — pieradavać vieru, tamu ja pahadziŭsia na ekśpierymientalnuju Imšu. Dumaŭ ja kala miesiaca. I hetyja vierniki viedajuć, što jana moža stać pieršaj i apošniaj», — skazaŭ ijerarch.
Taksama jon dadaŭ, što ŭ mahiloŭskaj katedry na adnu polskamoŭnuju imšu — čatyry biełaruskamoŭnyja, try u Mahilovie i adna ŭ Białyničach.
«My nie nazyvajemsia, naprykład, ruskaja, ci biełaruskaja, ci ŭkrainskaja carkva. My — rymska-katalicki kaścioł, i zadača paŭsiudnaha kaścioła najpierš — nieści ludziam vieru. Ale my šanujem našu kulturu, tut nie moža być pytańniaŭ. Publična ja vystupaju pa-biełarusku, heta maja rodnaja mova. Ale my zastajomsia adkrytyja patrebam ludziej — kali b da nas źviarnułasia miascovaja niamieckaja hramada z prośbaj adsłužyć imšu pa-niamiecku, to my b taksama pačali šukać šlachi i dumać, jak heta ažyćciavić», — padsumavaŭ ksiondz-biskup.
Kamientary