
Farmalna ŭ samaabvieščanych «DNR» i «ŁNR» ukrainskaja mova «dziaržaŭnaja», jak i rasiejskaja. Ale ŭ škołach na padkantrolnych bajevikam terytoryjach ukrainskuju vykładajuć u razy mieniej, čym navat u časy tatalnaj rusifikacyi ŭ SSSR, pieradaje ŭkrainskaja słužba Radyjo Svaboda.
U danieckich škołach uroki ŭkrainskaj movy i litaratury pravodziacca raz na tydzień, a to i raz na dva tydni, u toj čas jak u susiednim Kramatorsku, što znachodzicca pad kantrolem uładaŭ Ukrainy, 4—6 raz na tydzień. Dla atrymańnia «atestata» ŭ škołach na akupavanych terytoryjach ekzamieny pa rasiejskaj movie i litaratury abaviazkovyja, pa ŭkrainskaj — nie.
Ekśpierty ličać, što tuju hadzinu ŭkrainskaj movy na akupavanych terytoryjach pakinuli, kab farmalna prytrymlivacca Minskich pahadnieńniaŭ. Va «ŭniviersitetach» vyvučeńnie ŭkrainskaj movy źviedzienaje na nul.
U Danieckim nacyjanalnym univiersitecie (dakładniej, tym, što ad jaho zastałosia ŭ Daniecku paśla evakuacyi ŭniviersiteta ŭ Vińnicu) farmalna zastałasia kafiedra ŭkrainskaj fiłałohii, ale ŭ minułym hodzie na jaje pastupiła tolki adna studentka. Dekan fiłfaka DonNU ŭ Vińnicy śćviardžaje, što tuju studentku ŭ Daniecku nieadnarazova prymušali pieravieścisia na rasiejskuju fiłałohiju.
Va ŭkrainskija VNU štohod pastupaje kala tysiačy abituryjentaŭ z terytoryjaŭ, padkantrolnych bajevikam — im dazvalajuć zdavać ustupnyja ispyty pavodle sproščanaj pracedury, navat biez ukrainskaha atestata ab siaredniaj adukacyi, ale ŭkrainskaja mova dla ich abaviazkovaja. Dla dziaciej na akupavanych terytoryjach Ukraina stvaryła sistemu dystancyjnaha navučańnia praź internet — joj karystajecca kala 2500 školnikaŭ.
Kamientary