U Homieli maci, jakoj pryhrazili sacyjalna-niebiaśpiečnym stanoviščam, padała ŭ sud na sad i apieku
6 lipienia sud Savieckaha rajona prystupiŭ da razhladu spravy, jakuju jurysty ŭžo nazvali biesprecedentnaj. Maci 6-hadovaj dziaŭčynki Natalla Biełaja padała pazoŭ da rajonnaha adździeła adukacyi i dziciačaha sadka № 160 Homiela, u jakim patrabuje ad ich kampiensacyi maralnaj škody ŭ pamiery 1 tysiačy rubloŭ — čynoŭniki pryhrazili pastavić jaje siamju ŭ status sacyjalna-niebiaśpiečnaj, tamu što Natalla 2 tydni nie pracavała. Maci dziaŭčynki kaža, što apošnija padziei prynieśli joj i dačce šmat pakut: maŭlaŭ, rabotniki adukacyi jaje źniavažyli, abrazili, umiašalisia ŭ pryvatnaje žyćcio i raskazali asabistyja danyja, piša Tut.by.

U červieni Natalla Biełaja atrymała ź dziciačaha sadka №160, jaki naviedvaje jaje dačka, list, u jakim sad paviedamlaŭ, što, pakolki jana nie pracaŭładkavałasia, jaje siamja znachodzicca ŭ ekstremalnaj žyćciovaj situacyi i patrabuje padvyšanaj piedahahičnaj uvahi. U vypadku ž, kali Natalla nie pracaŭładkujecca, papiaredzili ŭ liście, administracyja sada «budzie vymušana pastavić jaje i dzicia ŭ razrad siemjaŭ sacyjalna niebiaśpiečnaha stanovišča». Sam list byŭ datavany 5 červienia. Na toj momant Natalla nie pracavała krychu bolš za dva tydni.
Aburanaja i spałochanaja žančyna raspaviała pra incydent žurnalistam. Zatym praź dziaržaŭnyja rehijanalnyja haziety ŭziali słova pradstaŭniki adździeła adukacyi. Pavodle ich infarmacyi, dačka Natalli — Alaksandra — była zaličana ŭ dziciačy sad u lutym, ale faktyčna nie naviedvała jaho. Pryčynu praciahłaj adsutnaści dački, maŭlaŭ, maci nie tłumačyła. Pry hetym, pavodle źviestak vykankama, 20 maja žančyna pracaŭładkavałasia apieracyjnaj sanitarkaj. «Z kim znachodziłasia dzicia ŭ pieryjad raboty mamy, kali sadok dziaŭčynka nie naviedvała?» — cikavilisia ŭ artykule žurnalisty. Taksama ich chvalavała krynica dachodu, na jaki niepracujučaja žančyna ŭtrymlivaje siabie i dačku.
Mienavita hetyja publikacyi, pa słovach žančyny, i stali apošniaj kroplaj. Natalla źviarnułasia ŭ sud. 6 lipienia adbyłosia papiaredniaje sudovaje pasiedžańnie.

U pačatku suda jana padkreśliła: hrašovaja kampiensacyja maralnaj škody jaje nie vielmi cikavić.
— U sud padała, bo chaču, kab maju siamju pakinuli ŭ spakoi, nie leźli ŭ asabistaje žyćcio, dali dalej hadavać i vychoŭvać dačku, pracavać tam, dzie mnie zručna i tam, dzie chočacca. Razumiejecie, heta praciahvajecca ŭžo vielmi šmat miesiacaŭ, i ja znachodžusia ŭ vialikim napružańni i mocna pieražyvaju. Heta byli samyja žudasnyja dni ŭ našym žyćci, — raspłakałasia iścica.
Bok adkazčyka — pradstaŭnik adździeła adukacyi — ź iskavymi patrabavańniami nie pahadziłasia. Na jaje dumku, sad i zahadčyca nie ŭmiešvalisia ŭ asabistaje žyćcio z metaj cikavaści, a pravodzili sacyjalnaje rasśledavańnie. Viałasia rabota ž na padstavie tych narmatyŭna-pravavych aktaŭ, jakija abaviazvajuć siońnia ŭstanovy adukacyi zajmacca rańnimi vyjaŭleńniami drennaha stanovišča siamji.
Nastupnaje sudovaje pasiedžańnie pryznačanaje na 16 lipienia.
Ciapier čytajuć
U Vieniesuele budzie nie prosta vyzvaleńnie palitviaźniaŭ, a amnistyja, pryčym za ŭsie hady. A miascovuju «amierykanku» pieratvorać u hramadskuju prastoru
U Vieniesuele budzie nie prosta vyzvaleńnie palitviaźniaŭ, a amnistyja, pryčym za ŭsie hady. A miascovuju «amierykanku» pieratvorać u hramadskuju prastoru
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Kamientary