Mierkavańni6060

Pavieł Sieviaryniec: Chadanovič pryciahnuŭ u PEN-Centr ahresiŭnych fieministak i hiej-łobi, ale nie puskaje chryścijan

Palityk i piśmieńnik Pavieł Sieviaryniec napisaŭ adkryty list da siabraŭ Biełaruskaha PEN-Centra napiaredadni źjezda arhanizacyi.

«26 kastryčnika — Źjezd (Ahulny schod) Biełaruskaha PEN-Centru. Pryjšoŭ čas raspavieści pra toje, čamu nasamreč u lutym hetaha hoda Rada PENa ŭ składzie siami čałaviek (paśla zaciatych sprečak bolšaściu hałasoŭ) pryniała rašeńnie vyklučyć mianie sa składu PENa, čamu ja budu asprečvać hetaje rašeńnie na Źjeździe — i čamu ŭsia hetaja historyja maje značeńnie dla sučasnaj biełaruskaj kultury, — piša Pavieł Sieviaryniec. — Prymali mianie ŭ PEN ludzi, jakich ja vielmi pavažaju. Uvosieni 2006 hoda ŭ Małoje Sitna, dzie ja adbyvaŭ ssyłku za akcyju pratestu suprać refierendumu pra treci termin, pryjechaŭ ceły bus znakamitych piśmieńnikaŭ. Uładzimir Niaklajeŭ, Uładzimir Arłoŭ, Lavon Barščeŭski, Barys Piatrovič, Aleś Paškievič uručyli mnie premiju Alesia Adamoviča za «Listy ź lesu» — i siabroŭski bilet.

Za hety čas što-ništo źmianiłasia: Andrej Chadanovič, jaki staŭ kiraŭnikom PENu ŭ 2009-m, za niekalkich hadoŭ pryciahnuŭ u arhanizacyju hrupu radykalnych adeptaŭ kulturnaha marksizmu — ahresiŭnych fieministak, hiej-łobi, ahitataraŭ lavactva.

Na papiarednim Źjeździe ŭ kastryčniku 2017 hoda ja vystupiŭ z krytykaj antykulturnych mierapryjemstvaŭ, u apošnija hady padtrymanych PEN-Centram: fotavystavy, pryśviečanaj «kaminh-aŭtam» z vyjavami aholenych homaseksualistaŭ prosta ŭ ofisie PENu na Załatoj Horcy (nie biełaruskich litarataraŭ, nie palityčnych viaźniaŭ — homaseksualistaŭ), usialakich «sieminaraŭ» i «festaŭ» inicyjatyvy hiejaŭ i leśbijanak «Mejkaut» pad ehidaj PENa i da t.p.

Zrazumieła, tut ža pačalisia vystupy Chadanoviča, Bachareviča dy ich tavaryšaŭ pra «hamafobiju», «chiejt-śpič» i tak dalej. Starejšaje pakaleńnie PENaŭcaŭ (Uładzimir Niaklajeŭ, Lavon Barščeŭski) pakryŭdžanych «levych» supakojvała — maŭlaŭ, idziecca pra vykazvańnie svajho mierkavańnia.

Ale stała zrazumieła, što «levyja», jakija na duch nie vynosiać chryścijanaŭ, ścisnuli zuby i buduć pomścić.

U druhoj pałovie 2018-ha, pakul ja adbivaŭsia ad sudovych vykanaŭcaŭ pa kurapackich štrafach (u vyniku za niaspłatu ŭ mianie skanfiskavali navat telefon i hadzińnik), z mejłu PENa mnie nastojliva prysyłali patrabavańni nakont unioskaŭ. 12 listapada ja dasłaŭ na poštu sakratarki Darji Viźnier karotki adkaz, dzie paviedamiŭ, što nie płaču ŭnioski z pryčyny arhanizacyi PENam mierapryjemstvaŭ, jakija ja nie padtrymlivaju.

Paśla majho adkazu siarod siabraŭ Rady abmiarkoŭvałasia rašeńnie vyklučyć mianie sa składu PENu. Ale jano nie było pryniata — bo sprava, viadoma, była zusim nie va ŭnioskach.

Sapraŭdnym šturškom dla majho vyklučeńnia stała padača zajavaŭ na ŭstupleńnie ŭ PEN dvuch piśmieńnikaŭ-chryścijanaŭ: Anatola Astapienki i Alaksieja Šeina. U śniežni minułaha hoda ja pieradaŭ siabram Rady zajavy i rekamiendacyi.

Ach tak, aburylisia «levyja», jon jašče piśmieńnikaŭ-chryścijan u PEN prapanoŭvaje! Niajnakš, choča źmianić kiraŭnictva na budučym Źjeździe. Vy tolki padumajcie, jaki ciemrašał! I voś u lutym hrupa «levych radykałaŭ» pastaviła pytańnie ŭ Radzie — i paśla zaciatych sprečak z Uładzimiram Arłovym prahałasavała za vyklučeńnie bolšaściu.

Nichto mnie ničoha nie paviedamiŭ. Usio stała viadoma vypadkova, praz dva miesiacy: adzin z «levych» pry ludziach pachvalaŭsia, što «Sieviarynca narešcie vyklučyli».

Naprykancy lutaha ja atrymaŭ dziesiać sutak za arhanizacyju akcyi padtrymki palitviaźniaŭ na Kastryčnickaj płoščy, a paźniej — jašče piatnaccać dy vializny štraf za sproby pieraškodzić kryžałomu ŭ Kurapatach. Ale ž łukašenkaŭskija śpiektakli za publikacyju zakliku na akcyju dy strym z kryžałomu prynamsi adbyvalisia adkryta (ludziej puskali ŭ zału «suda»), u PENie ž moj los vyrašali tajemna navat ad mianie.

Što majem u vyniku? U PENie ataboryłasia kala dvaccaci čałaviek «levych» — ahresiŭnaja kryklivaja mienšaść. Ich ideałohija — kulturny marksizm i prapahanda ŁHBT. Boha niama. Usio dazvolena. Byćcio vyznačaje śviadomaść. Va ŭsim vinavataja «srieda», poŭnaja relihijnych i nacyjanalnych zababonaŭ. Daješ roŭnaść — najpierš roŭnaść vyčvareńniaŭ z normaj. Raniej vorahami abviaščalisia «buržui», ciapier — chryścijanie.

Padčas skandału z Łazutkinym u 2016-ym hodzie, kali kamanda Chadanoviča ŭziałasia abaraniać ad «dyskryminacyi» rasiejskamoŭnaha kamunistyčnaha ahitatara, mnohija nie razumieli: jak čalcy PENa mohuć padtrymlivać miarzotu, katoraja pluje na kurapackija mahiły?

Addavać zasnavany tut patryjarchami Adradžeńnia PEN, jaki pradstaŭlaje biełaruskuju litaraturu na mižnarodnym uzroŭni, hrupie kulturnych marksistaŭ nielha.

U červieni hetaha hoda ŭ Radu PENu byli padadzienyja dakumanty na ŭstupleńnie jašče siami piśmieńnikaŭ, paetaŭ i publicystaŭ — chryścijanaŭ: historyka Andrusia Ŭnučka, piśmieńnika, aŭtara biestselera «Załaty viek Biełarusi» i pierakładčyka Biblii Antonija Bokuna, publicysta Alesia Hiełahajeva, piśmieńnika Uładzimira Bruja, pieramožca konkursa «Kniha hoda — 2018» siarod čytačoŭ prazaika Jaŭhiena Zuboviča, paetki i pierakładčycy, dypłamantki premii «Ekślibrys» Hanny Stanisłavienki, daśledčyka biełaruskaj kultury i publicysta Paŭła Bułataha.

Tolki adzin ź ich (adzin!), Andruś Unučak, byŭ pryniaty Radaj u skład PENu. Jašče trom skazali «pačakać» (peŭna, pakul Źjezd projdzie), a troch uvohule adchilili — maŭlaŭ, małavata publikacyjaŭ. «Levych», viadoma, prymali ŭ svoj čas biez prablemaŭ.

Dniami ŭ PEN byli padadzienyja jašče dźvie zajavy — ad jevanhielskich chryścijanak, paetki Dašy Zubovič i eseistki Niny Listoty. Vynik toj ža: sakratarka paviedamiła, što Rada nadta zaniataja, da razhladu ab siabroŭstvie sprava nie dajšła.

Što ž heta za arhanizacyja, katoraja nastolki nie zacikaŭlenaja ŭ pryniaćci novych siabraŭ?

Nianaviść i dyskryminacyja, pra jakuju ź pienaj la rotu ŭvieś čas havorać kamisary kulturnaha marksizmu, tut vidavočnaja. Chryścijanin? Vykinuć z PENu, zatknuć rot albo nie dapuskać u arhanizacyju. Balšavizm. Najhrubiejšaje parušeńnie Statutu PENa i Mižnarodnaj chartyi PEN-kłuba.

Źjezd musić dać hetamu acenku.

Na Źjeździe budzie vyrašacca pytańnie pieraabrańnia Rady i staršyni», — piša Sieviaryniec.

«Nadyšoŭ čas rasstavić kropki nad «i», — zaklikaje Sieviaryniec. Treba spynić haniebnuju balšavickuju praktyku pieraśledu viernikaŭ i pryniać u skład PEN-centru vosiem piśmieńnikaŭ-chryścijanaŭ, jakija padali zajavy ŭ adpaviednaści sa Statutam».

Kamientary60

Ciapier čytajuć

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ19

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Syn Natalli Piatkievič z prydychańniem raskazaŭ, što znajšoŭ pracu ŭ picierskaj firmie18

U najstarejšym nacyjanalnym parku Afryki naradziłasia para simpatyčnych redkich hornych harył

Sieviaryniec raskazaŭ, jak jaho adpuścili ź SIZA na try dni dadomu. A jon sumlenna viarnuŭsia ŭ kamieru10

«Biełavija» adnaviła paloty ŭ Izrail1

Trom mytnikam, jakich sudzili za zdradu dziaržavie, dali hihanckija terminy5

Za Madura sačyli mikradrony pamieram z nasiakomaje?1

Natchnionyja «Aziempikam» farmkampanii ŭstupili ŭ honku pa raspracoŭcy anałahaŭ dla žyvioł

Biełaruskaja IT-kampanija adpraviła litoŭski ekipaž na rali «Dakar-2025»11

Jeŭropu paralizavała śnieham, a na Biełaruś nasoŭvajecca mahutny cykłon «Uli». Čakajucca hurby da 40 sm i marazy da -2512

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ19

«Muž syšoŭ ź Sipłym i Małym». Imavierna, pad Kramatorskam ukraincy adnym macham ubajdosili troch biełaruskich najomnikaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić