Zdareńni2121

Kranalnaja historyja: izrailcianin dabiŭsia, kab jaho 6-hadovaha syna adnaho pasadzili na rejs «Biełavija» ŭ Tel-Aviŭ

Emacyjny dopis hramadzianina Izraila Ihara Rubina ŭschvalavaŭ biełaruskuju miedyjaprastoru.

Kali ścisła: 6-hadovy syn Rubina Daniel žyvie z mamaj u Biełarusi, pieryjadyčna lataje da baćki. Ihara Rubina naściarožyŭ biełaruski padychod da karanavirusa i jon nabyŭ synu kvitok na rejs Minsk — Tel-Aviŭ.

Ihar Rubin z synam

Dalej pačalisia pryhody. Cymus u tym, što 6-hadovy Daniel, pa słovach baćki, lataje adzin.

«Jamu 6 hadoŭ, a z 5 hadoŭ jon lataje adzin. Z supravadžeńniem, jakoje sadzić dzicia ŭ samalot i sustrakaje, — piša Rubin. — U subotu ŭ Ben-Huryjonie (aeraport u Tel-Avivie — «NN») pryziamliŭsia samalot ź Ńju-Jorka, i ludzi, jakija prylacieli, razyšlisia pa chatach bieź jakoha-niebudź nahladu z boku Ministerstva achovy zdaroŭja Izraila. Tamu byŭ pryniaty zakon, jaki patrabuje ad kožnaha žychara, kali jon viartajecca ŭ Izrail, być na izalacyi ŭ hateli. U niadzielu ja chacieŭ daviedacca, jak 6-hadovaje dzicia sydzie na samaizalacyju samastojna».

Rubin źviazaŭsia z deputatam Kniesieta i pradstaŭnikom izrailskaha Minabarony. Tyja paabiacali dapamahčy ŭ vyrašeńni situacyi i zapeŭnili: dziciaci dazvolać prylacieć u Tel-Aviŭ. 

Ale ž u Minsku, pa słovach Rubina, pačalisia prablemy.

«Palot u Izrail pavinien byŭ adbycca ŭ 19:10. Pakolki dzicia lacić adno, supravadžajučy zabiraje jaho z zony rehistracyi jak tolki pačynajecca pasadka, prykładna za 30-45 chvilin da ŭźlotu. Maci Daniela padychodzić ź im da stojki rehistracyi i atrymlivaje adkaz ad pradstaŭnika «Biełavija», što dzicia nie zmoža sieści na rejs, pakolki ŭ Izraili dziejničaje novaja dyrektyva ab znachodžańni ŭ hatelach ŭsich, chto prylataje u krainu, i avijakampanija nie budzie nieści adkaznaść za takuju ​​situacyju ź dziciem. Jana tłumačyć im, što prablema vyrašana i ŭ Izraili viedajuć pra situacyju, bolš za toje, usio było vyrašana na samym vysokim dziaržaŭnym uzroŭni. Jany pa-raniejšamu admaŭlajucca brać dzicia ŭ samalot, śmiejučysia ŭ tvar i zajaŭlajučy, što nichto im nie dapamoža, navat hienieralny dyrektar «Biełavija».

Maci Daniela biažyć da hienieralnaha dyrektara aeraporta i atrymlivaje toj ža admoŭny adkaz.

18:45. Usie pasažyry ŭ samalocie čakajuć ŭźlotu. Maci Daniela telefanuje mnie i kaža, dzicia nie lacić».

Paśla Rubin znoŭ źviazaŭsia z deputatam, jaki abiacaŭ dapamahčy, rastłumačyŭ situacyju. Toj źviazaŭsia z pasłom Izraila ŭ Biełarusi, pasoł pazvaniŭ hiendyrektaru «Biełavija». U vyniku rejs zatrymali, ale dzicia pasadzili na bort, jašče i ŭ biznes-kłas. Ciapier Daniel u Izraili: u karancinie razam z baćkam.

Historyja prakaciłasia pa sacsietkach z prostaj vysnovaj: Izrail, maŭlaŭ, voś jak kłapocicca pra svaich, a biełaruski padychod standartna biesčałaviečny.

U adkaz pasolstva Biełarusi ŭ Izraili apublikavała pres-reliz u abaronu biełaruskaj avijakampanii.

«My ździŭleny adnabakovaj padačaj u ŚMI infarmacyi ab tym, što adbyłosia. Adznačajem, što avijakampanija «Biełavija» zasłuhoŭvaje nie krytyki, a słoŭ padziaki za toje, što ŭ naš niaprosty čas tolki adnym rejsam 12 krasavika dastaviła dadomu 118 hramadzian Izraila, pryčym nie tolki ź Biełarusi, ale i tych, jakija prybyli ŭ Minsk dla tranzitu z roznych kutkoŭ ziamnoha šara, uklučajučy Novuju Ziełandyju, — adznačajecca ŭ pres-relizie. — Chacieli b asabliva adznačyć, što chłopčyku, jaki lacieŭ biez supravadžeńnia darosłych, była nadadziena asablivaja ŭvaha: jon byŭ pieraviedzieny ŭ biznes-kłas, a ściuardesy rejsa ŭziali jaho pad svaju matčynu apieku.

My razumiejem baćkaŭskija pačućci I. Rubina, adnak ščyra ździŭlenyja tamu, što siarod jaho padziak na adras pavažanych členaŭ izrailskaha ŭrada nie znajšłosia navat adnaho ciopłaha słovy ŭ adras ekipaža pavietranaha sudna «Biełavija», jakija pastavilisia da jaho dziciaci prosta i pa-čałaviečy ciopła.

Biełaruski bok, u tym liku kiraŭnictva i piersanał «Biełavija», ščyra rady tamu, što chłopčyk spakojna dabraŭsia da domu i praviadzie svoj karancin u siamji razam z baćkam. A słovy spadara Rubina pra «krainu, jakaja nie viedaje canu čałaviečaj dušy» chaj zastanucca na jahonym sumleńni». 

Kamientary21

Ciapier čytajuć

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii14

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Usie naviny →
Usie naviny

Maładziečanskaja fiermierka trapiła pad pieraśled paśla skarhi ŭ tyktoku na čužych karoŭ6

U Minsku pasažyrka pasvaryłasia z kiroŭcam tralejbusa. Chto byŭ vinavaty?5

Vajskoŭca z roty hanarovaj varty, jaki paśla pracavaŭ u achovie dyppradstaŭnictvaŭ, asudzili za palityku

Jaŭhien Smaryhin atrymaŭ ukrainskaje hramadzianstva10

Na francuzski «šenhien» ciapier možna zapisacca samastojna — niekatoryja ŭžo atrymali słoty1

Najchaładniej hetaj nočču było ŭ Jeziaryščy

Premjerka Litvy adkazała Maryi Kaleśnikavaj nakont palapšeńnia adnosin ź Biełaruśsiu28

Prezientavany rolik z Emaj Stoŭn da «Supierboŭła». Łaŭreatka «Oskara» ŭ im psichuje i łamaje noŭtbuki

Dziaŭčyncy ŭ 12 hadoŭ skazali, što jana nie rodnaja, i viarnuli ŭ prytułak. Jaje mama: «Ja nie spraviłasia»20

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii14

Halina Dzierbyš kazała prakuroru: «Jak pamru, budu da ŭsich vas nočču prychodzić». I žyćcio ŭžo dahnała jaje sudździu i śviedak. Historyja piensijanierki, jakoj dali 20 hadoŭ kałonii

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić