Kultura

Češski kardynał zaklikaŭ sučasnych jeŭrapiejcaŭ brać prykład sa Skaryny

Nabaženstvy pamiaci Skaryny prajšli adnačasova ŭ Minsku, Połacku, Vilni, Prazie, Padui i Varšavie, a ŭ Litvie 2022-y hod abvieščany Hodam Skaryny.

Imša pamiaci Skaryny ŭ Prazie. Fota: fejsbuk Dźmitryja Hureviča.

20 studzienia z udziełam ctaršyni Kanfierencyi katalickich biskupaŭ u Biełarusi, biskupa Viciebskaha Aleha Butkieviča ŭ kaściole śviatoha Andreja Baboli ŭ Połacku adznačyli 500-hodzie vydańnia Franciškam Skarynam «Małoj padarožnaj knižycy».

Z hetaj nahody ŭ rodnym horadzie pieršadrukara adbyłasia ŭračystaja celebracyja, u jakoj razam z kiraŭnikom biełaruskaha katalickaha jepiskapata malilisia śviatary łacinskaha i ŭschodniaha abradaŭ, połackija parafijanie i hości.

Jak paviedamlaje Catholicnews.by, u pastyrskim słovie da viernikaŭ biskup Butkievič adznačyŭ:

«Francišak Skaryna źjaŭlajecca dla nas prarokam; tym, chto ŭ svaim žyćci pieradusim prahnuŭ žyć Božym słovam i im dzialicca».

«Małaja padarožnaja knižyca» — heta zbor psałmoŭ i malitvaŭ, vydadzieny Franciškam Skarynam u 1522 hodzie ŭ Vilni. Jana stała, fatyčna, pieršym malitoŭnikam na rodnaj movie dla śvieckich viernikaŭ. Hetaje ŭnikalnaje vydańnie, jak i mnohaje z taho, što rabiŭ vialiki dziejač Adradžeńnia, apiaredziła svoj čas i źjaŭlajecca nacyjanalnym duchoŭnym skarbam našaha naroda.

Padobnyja nabaženstvy ŭ hety dzień prajšli taksama ŭ Minsku, Vilni, Prazie, Padui i Varšavie, a ŭ Litvie 2022-y hod abvieščany Hodam Skaryny.

Na imšy ŭ stalicy Čechii, u bazilicy śviatych Piatra i Paŭła, arcybiskup Prahi kardynał Daminik Duka paraŭnaŭ Skarynu sa stvaralnikami internetu i nazvaŭ jaho vialikim jeŭrapiejskim humanistam, ź jakoha pavinny brać prykład sučasnyja jeŭrapiejcy, jakija zabyvajuć, dzie ich karani.

«Skaryna z Połacku, jaki vučyŭsia ŭ Krakavie i Padui, pracavaŭ u Prazie i Vilni, heta ŭzor jeŭrapiejca, jaki złučaŭ hetyja harady i rehijony, skazaŭ češski prymas. A svajoj drukarskaj dziejnaściu paŭpłyvaŭ nie tolki na biełaruskuju ci ŭkrainskuju movu, ale i češskuju. Kardynał Duka maliŭsia za biełarusaŭ, kab pamiatali pra svaje karani i viedali, kudy jany iduć, a taksama za toje, kab biełaruskija ŭciekačy jak maha chutčej viarnulisia na radzimu», — napisaŭ u Fejsbuku Dźmitryj Hurnievič. 

Kamientary

Tehieran paćvierdziŭ hibiel Ali Łarydžani. Ź jaho źniščeńniem ułada ŭ Iranie moža pierajści ad fanatykaŭ da prahmatykaŭ

Tehieran paćvierdziŭ hibiel Ali Łarydžani. Ź jaho źniščeńniem ułada ŭ Iranie moža pierajści ad fanatykaŭ da prahmatykaŭ

Usie naviny →
Usie naviny

Vieterana Biełaruskaha mietałurhičnaha zavoda asudzili. Mierkavana, za Hajuna3

«Adbiarycie ŭ hetych nieadekvatnych piłu!» Jak deputaty «naviali paradak» na histaryčnych mohiłkach u Breście3

Babaryka: Kalehi, jakija dali pakazańni suprać mianie, nie zmohuć patłumačyć, čamu heta zrabili, kab nie stracić pavahu ŭnukaŭ14

«Spačatku było ciažka, a potym zvykaješ». Eks-hulec zbornaj Biełarusi vosiem miesiacaŭ pravioŭ u ŁPP10

Na trasie M1 uklučyli ekśpierymientalnuju sistemu łazieraŭ dla kiroŭcaŭ2

«My ničoha nie baimsia»: Zialenski prakamientavaŭ pahrozy z boku Irana

Madžtaba Chamieniei vyžyŭ padčas abstrełu Izraila, bo vyjšaŭ u toj momant z domu2

Što aznačaje rasśledavańnie Mižnarodnaha kryminalnaha suda dla Łukašenki i biełarusaŭ? Tłumačyć Kaciaryna Dziajkała19

Piać tendencyj, jakija źmianiajuć suśvietny rynak štučnaha intelektu4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Tehieran paćvierdziŭ hibiel Ali Łarydžani. Ź jaho źniščeńniem ułada ŭ Iranie moža pierajści ad fanatykaŭ da prahmatykaŭ

Tehieran paćvierdziŭ hibiel Ali Łarydžani. Ź jaho źniščeńniem ułada ŭ Iranie moža pierajści ad fanatykaŭ da prahmatykaŭ

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić