Amal dźvie traciny jeŭrapiejcaŭ ličać siabroŭstva ŭ Jeŭrasajuzie «dobraj spravaj»
Pra zbolšaha pazityŭnaje staŭleńnie da Jeŭrasajuza śviedčać vyniki apytańnia, praviedzienaha pa zamovie Jeŭraparłamienta, piša Reuters. Heta samy vysoki vynik za apošnija 15 hadoŭ.

Hramadzianie bolšaści krain Jeŭrasajuza zaśviedčyli značna bolš pazityŭnaje staŭleńnie da siabroŭstva ŭ ES u paraŭnańni z apytańniem, praviedzienym u kancy minułaha hoda, havorycca ŭ zajavie Jeŭrapiejskaha parłamienta. Asabliva heta zaŭvažna ŭ krainach Bałtyi
«Ź viartańniem vajny na naš kantynient jeŭrapiejcy adčuvajuć siabie spakajniejšymi, budučy častkaj Jeŭrapiejskaha sajuza», — zajaviła prezident Jeŭraparłamienta Rabierta Mietsoła.
Apytańnie pakazała, što tolki adzin ź dziesiaci respandentaŭ stanoŭča stavicca da Rasii ŭ paraŭnańni z adnym z troch u 2018 hodzie. Staŭleńnie da Kitaja taksama pahoršyłasia.
Zatoje jeŭrapiejcy paviedamili pra bolš pazityŭny imidž u ich vačach Vialikabrytanii i ZŠA.
Amal 60% ličać abaronu «ahulnych jeŭrapiejskich kaštoŭnaściaŭ» pryjarytetam, navat kali heta paŭpłyvaje na ceny i košt žyćcia, jakija jašče bolš uzraśli paśla ŭvarvańnia Rasii va Ukrainu.
Inšaje apytańnie, praviedzienaje ES i apublikavanaje na minułym tydni, zaśviedčyła 80% padtrymki z boku jeŭrapiejcaŭ ekanamičnych sankcyj suprać Rasii i ahulnaj palityki biaśpieki i abarony.
Kamientary