Śviet11

«Stratehija dzikabraza». Ci moža maleńki Tajvań pieramahčy Kitaj?

Jak maleńkaja vyspa adaptuje svaju stratehiju abarony na fonie vajny va Ukrainie i pahroz z boku značna bolšaha susieda, raskazvaje The Sunday Times.

Fota: Pixabay

Tajvań zajmaje mienš za 0,4% terytoryi i maje mienš za 2% nasielnictva ŭ paraŭnańni z Kitajem, jaki abviaščaje vostraŭ svajoj terytoryjaj.

Praz Tajvanski praliŭ 170 000 tajvanskich vajskoŭcaŭ supraćstajać bolš čym dvum miljonam u Narodna-vyzvalenčaj armii Kitaja (NVAK). Maleńki Tajvań akazałasia nie tak prosta prahłynuć.

Akramia niekalkich niaŭdałych sprob zachapić addalenyja vyspy, Tajvań paśpiachova strymlivaŭ kitajskaje ŭvarvańnie z 1949 hoda, kali hamindanskaja nacyjanalistyčnaja armija ŭciakła tudy, kab stvaryć niezaležny ŭrad paśla parazy ad kamunistaŭ u hramadzianskaj vajnie.

Adnak z tych časoŭ kitajskaja armija pieratvaryłasia ŭ bolš mahutnuju vajennuju siłu z avijanoscami, atamnymi padłodkami i hipierhukavymi balistyčnymi rakietami. I na Tajvani viaducca žorstkija debaty ab tym, jak vostraŭ moža praciahvać abaraniać svaju svabodu ad Piekina, niahledziačy na ​​pašyreńnie razryvu ŭ vajennaj mocy.

Ź minułaha hoda kitajskija vajskoŭcy pravodzili intensiŭnyja pavietranyja manieŭry pablizu pavietranaj prastory Tajvania.

Na žnivieński vizit Nensi Piełosi ŭ Tajbej u znak salidarnaści Piekin adreahavaŭ praviadzieńniem vajenna-marskich vučeńniaŭ u Tajvanskim pralivie i rakietnym abstrełam vostrava.

Rasijskaje ŭvarvańnie va Ukrainu i źmiena pazicyi Vašynhtona ŭskładnili raźliki adnosna taho, jak budzie pačata ŭvarvańnie na Tajvań, jak jaho možna budzie adbić i jak adreahuje astatni śviet.

Na praciahu dziesiacihodździaŭ rašeńnie abarony Tajvania zdavałasia prostym — nabyć samuju pieradavuju i mahutnuju zbroju, kab supraćstajać praciŭniku i pieramahčy jaho. U Kitaja moža być bolš piersanału, ale z padrychtoŭkaj vysokaha ŭzroŭniu i samym sučasnym abstalavańniem — źniščalnikami, tankami i rakietami — Tajvań moža ŭtrymacca. I ŭ tajvanskaha ŭrada byŭ pastaŭščyk ich u vyhladzie ZŠA.

Tym nie mienš, zaraz ideja zraŭniacca ŭzbrajeńniem z Kitajem razhladajecca jak daremnaja, i ŭ vostrava jość bolš realistyčnaja stratehija — asimietryčny płan abarony. Tak zvanaja «stratehija dzikabraza» admaŭlajecca ad nadziei pieramahčy zachopnika ŭ pavietry, na sušy i na mory. Zamiest hetaha vyspa šukaje mienšuju i ścipłuju zbroju, kab zrabić namahańni pahłynuć vostraŭ nievynosna ciažkimi i balučymi.

Apošnija pośpiechi takoha padychodu — Ukraina i Afhanistan, dzie kolkasna mienšyja siły z adnosna lohkaj zbrojaj adbili i adkinuli dobra ekipiravanyja bolšyja siły supiernika. «Stynhiery», «džavieliny» i bieśpiłotniki mierkavana vyhladajuć dla tajvańcaŭ zaraz bolš pryvabliva ŭ paraŭnańni z F-16 i tankami «Abrams».

Hieahrafičnaja izalacyja Tajvania, abaronienaha ad macieryka 100 milami mora, daje jamu pieravahi, jakich nie chapaje Ukrainie. Inviestavańnie maje iści ŭ marskija miny, naziemnyja supraćkarabielnyja rakiety i sotni małych rakietnych kataraŭ, a nie ŭ vialikija marskija karabli. Taksama miarkujecca abstaloŭvać vojski nievialikimi lohkimi transpartnymi srodkami dla małankavych napadaŭ i zbrojaj dla praciahłaha pieryjadu partyzanskaj vajny.

«Naša zadača nie ŭ tym, kab całkam źniščyć praciŭnika, a ŭ tym, kab zamarozić ich płan uvarvańnia, kab prymusić ich dumać «my jašče nie hatovyja» hod za hodam».

Napad Kitaja na Tajvań moža prymać roznyja formy, uklučajučy kibierataki, rakietnyja bambardziroŭki i praciahłuju marskuju błakadu. Ale kali Kitaj maje namier uziać Tajvań pad palityčny kantrol, jon pavinien u niejki momant fizična akupavać vostraŭ.

Jość i tyja, chto vystupaje suprać stratehii dzikabraza. Praciŭniki śćviardžajuć, što siły, padrychtavanyja dla asimietryčnaj vajny, buduć biaśsilnyja suprać błakady. A vialikija bajavyja mašyny taksama zabiaśpiečvajuć psichałahičny kamfort, jakoha nie zabiaśpiečvajuć mienšyja.

Vialikaje pytańnie biez adkazu pry napadzie Kitaja — heta rola ZŠA. Vašynhton raniej paźbiahaŭ abaviazacielstvaŭ pa abaronie vyspy, adnačasova adbivajučy žadańnie tajvańcaŭ ad adkrytaha abviaščeńnia niezaležnaści. Adnak prezident Bajden nieadnarazova zajaŭlaŭ, što nakiruje vojski dla baraćby z kitajskim uvarvańniem.

Ale nieviadoma, ci budzie nastupny amierykanski prezident prytrymlivacca taho ž punktu hledžańnia, tamu Tajvań tym časam rychtujecca da abarony.

Kamientary1

  • Koš
    16.10.2022
    Praŭda ŭ tym, što nie 170000-ja armija Tajvania strymlivaje kitajskuju, a hałoŭnym čynam ZŠA z sajuźnikami.

Ciapier čytajuć

«Była hałodnaj, uzimku akazałasia bieź ciopłych rečaŭ». Susiedki raskazvajuć pra pamierłuju eks-palitźniavolenuju Hannu Kandracienka1

«Była hałodnaj, uzimku akazałasia bieź ciopłych rečaŭ». Susiedki raskazvajuć pra pamierłuju eks-palitźniavolenuju Hannu Kandracienka

Usie naviny →
Usie naviny

Zaołah staŭ śviedkam hibieli maładoha miadźviedzia na trasie Minsk — Viciebsk3

Niepadalok ad centra Minska źjavicca novy kvartał8

Asudžany za karupcyju homielski čynoŭnik atrymaŭ novuju vysokuju pasadu5

Spynieńnie ahniu siońnia abo novyja sankcyi. Hiermanija pastaviła Pucinu ultymatum38

Na vulicy chałodna, ci pačnuć adklučać u čaćvier haračuju vadu?

Andruś Horvat vydaŭ novuju knihu4

Dalar uščylnuju nabliziŭsia da miažy 3,0 rubla3

Na «Hrodna-Azot» raskazali, jak supracoŭnikaŭ praviarajuć na palihrafie. Heta tolki paharšaje situacyju z deficytam kadraŭ4

Biełarusy pradajuć bota dla zapisu na polskuju vizu1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Była hałodnaj, uzimku akazałasia bieź ciopłych rečaŭ». Susiedki raskazvajuć pra pamierłuju eks-palitźniavolenuju Hannu Kandracienka1

«Była hałodnaj, uzimku akazałasia bieź ciopłych rečaŭ». Susiedki raskazvajuć pra pamierłuju eks-palitźniavolenuju Hannu Kandracienka

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić