Śviet33

«Z rasijskaha boku iranična nazyvać heta pravakacyjaj». U Dziarždepie ZŠA prakamientavali ŭkrainskuju apieracyju ŭ Rasii

Pradstaŭnik Dziaržaŭnaha departamienta ZŠA Mećju Miler, vystupajučy padčas bryfinhu, źviarnuŭ uvahu na iraničnaść zajavy Uładzimira Pucina, što ciapierašnija padziei ŭ Kurskaj vobłaści źjaŭlajucca «pravakacyjaj» Ukrainy.

Mećju Miler. Skrynšot ź videa

«Ja bačyŭ paviedamleńni rasijskich uładaŭ. Ź ich boku iranična nazyvać heta pravakacyjaj, kali ŭličyć, što Rasija parušyła terytaryjalnuju cełasnaść i suvierenitet Ukrainy, pačynajučy z 2014 hoda», — zajaviŭ Miler.

Pry hetym jon paćvierdziŭ, što ZŠA «znachodziacca na suviazi z ukraincami» adnosna padziej u Kurskaj vobłaści, ale kamientavać zamiest ukrainskaha boku ich nie buduć.

Pres-sakratar Dziarždepa taksama dadaŭ, što rašeńnie ab tym, jak Ukraina pravodzić svaje vajennyja apieracyi, «prymaje Ukraina», a palityka ZŠA adnosna mahčymaści naniasieńnia ŭdaraŭ pa rasijskaj terytoryi zachodniaj zbrojaj nie źviedała źmienaŭ.

Padobnaj była i aficyjnaja reakcyja Jeŭrasajuza. Pres-sakratar Jeŭrapiejskaj kamisii pa źniešniepalityčnych pytańniach Pieter Stana na fonie padziej u Kurskaj vobłaści zajaviŭ, što Ukraina maje prava na samaabaronu, u tym liku i ŭdary pa rasijskaj terytoryi.

Pa słovach Stana, pavodle mižnarodnaha prava Ukraina «maje zakonnaje prava abaraniacca, u pryvatnaści nanosiačy ŭdary pa ahresary na jaho terytoryi».

«ES praciahvaje całkam padtrymlivać zakonnaje prava Ukrainy na abaronu ad rasijskaj ahresii i jaje namahańni ŭ adnaŭleńni suvierenitetu i terytaryjalnaj cełasnaści», — dadaŭ jeŭračynoŭnik.

Kamientary3

  • Ja obraŝajuś k mirovoj obŝiestviennosťju
    07.08.2024
    Bajdien, zakroj niebo nad Kurskoj obłasťju!
  • Azavad
    07.08.2024
    Ja słyšał, čto v Kurskuju obłasť zašli tuariehi!)
  • Achchacha
    08.08.2024
    Dvajnyje standarty!!!11

Biełarus žyvie ŭ domie, jaki pabudavaŭ z sałomy, piasku i hliny. Pry hetym jon — adziny žychar vioski. Jak adčuvańni?7

Biełarus žyvie ŭ domie, jaki pabudavaŭ z sałomy, piasku i hliny. Pry hetym jon — adziny žychar vioski. Jak adčuvańni?

Usie naviny →
Usie naviny

Na volu vyjšaŭ palitviazień z Homiela, jakoha sudzili pa ciažkich artykułach

Stała viadoma, za što asudzili kiraŭnika biełaruskaha Ernst & Young Paŭła Łaščanku4

U Navapołacku na futbolnym matčy išoŭ śnieh VIDEA

Na «Kamunarcy» patłumačyli, čamu ceny na ich cukierki radykalna ŭźlacieli za adzin dzień10

Dzianis Kučynski ŭ Vatykanie havaryŭ ź Sierhiejenkam i Ambrazievičam19

Paśla sustrečy ź Zialenskim Tramp abrynuŭ abvinavačańni na Pucina12

Pucin zajaviŭ pra hatoŭnaść da pieramovaŭ z Kijevam «biez papiarednich umoŭ»3

«Tam smurod taki stajaŭ». Biełarus paskardziŭsia na aparyšaŭ u jajkach, što pradavalisia ŭ kramie pad Mahilovam2

Čamu pa-biełarusku niapravilna kazać «Papa Rymski»?19

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełarus žyvie ŭ domie, jaki pabudavaŭ z sałomy, piasku i hliny. Pry hetym jon — adziny žychar vioski. Jak adčuvańni?7

Biełarus žyvie ŭ domie, jaki pabudavaŭ z sałomy, piasku i hliny. Pry hetym jon — adziny žychar vioski. Jak adčuvańni?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić