Hramadstva1313

«Ab biełaruskich aŭtaraŭ vycierli nohi». Kurejčyk i Marynič sudziacca za sieryjał «Akreścina»

Sieryjał «Akreścina», pryśviečany historyi zatrymanych biełarusaŭ u minskim IČU, zdymaŭsia ŭ 2022 hodzie. Dahetul publika nie pabačyła film, a ŭ litoŭskim sudzie pačaŭsia sud ab aŭtarskich pravach na jaho. Režysior Andrej Kurejčyk daviedaŭsia ab razhladzie spravy vypadkova. Pačytaŭšy dakumienty, jon miarkuje, što pryčynaj razborak stali prykładna 50 tysiač jeŭra.

Andrej Kurejčyk. Fota: Andrej Kurejčyk / Facebook

Aŭtar i režysior sieryjała «Akreścina» Andrej Kurejčyk zaraz znachodzicca ŭ ZŠA — vykładaje ŭ Jelskim univiersitecie.

U pačatku 2024 hoda jon daviedaŭsia pra raźbiralnictva ŭ Haradskim sudzie Vilni. Tady jamu na elektronnuju poštu ŭ tečku «spam» pryjšoŭ list na litoŭskaj movie. Praź jaho režysior zrazumieŭ, što fihuruje ŭ spravie ab aŭtarskich pravach na «Akreścina», i źviazaŭsia z sudom.

«I ŭ vyniku litoŭski sud mianie padklučyŭ pa Zoom da hetaha pracesu, dzie ja paprasiŭ usiu dakumientacyju. Mnie jaje dali. Ja patrabavaŭ pahladzieć film, kab ubačyć citry hetaha filma (paśla pracy nad prajektam u Kurejčyka nie było dostupu da źniataha materyjała — NN).

I ja ŭbačyŭ, što ŭ citrach nie paznačany biełaruski aŭtar scenaryja ŭvohule — film biez aŭtara, a hałoŭnym režysioram paznačany litoviec. Choć usie pamiatajuć, jak film stvaraŭsia, što ja źniaŭ jaho ad pieršaha da apošniaha kadra, jak da mianie tam byli niejkija pretenzii pra niejkija niapravilna źniatyja sceny, i ŭsie kamientavali», — raskazaŭ jon.

Bekstejdž zdymak sieryjała «Akreścina». Skrynšot ź videa: Malanka Media / YouTube

Kurejčyk miarkuje, što da suda sprava dajšła praź niuans z padatkami ad hrošaj na film:

«Nakolki ja daviedaŭsia, Pavieł Marynič i «Małanka Miedyja» atrymali ad Jeŭrasajuza sapraŭdy vialiki hrant — bolš za 400 tysiač jeŭra na hety film. Film byŭ źniaty, a dalej adbyłasia situacyja, jakuju ja spačatku nie razumieŭ, a ciapier, kali apynuŭsia ŭ hetym sudovym pracesie, u mianie skłałasia karcina.

Jon vyrašyŭ viarnuć PDV z vytvorčaści filma. Reč u tym, što kiniematahrafisty Litvy majuć prava na viartańnie PDV. Heta nazyvajecca kina-rybiejt.

Ale była prablema — na biełaruski film hety PDV viarnuć nielha. Možna viarnuć tolki na litoŭski film».

Tamu, miarkuje Kurejčyk, Marynič ukazaŭ litoŭskaha aŭtara, kab viarnuć hrošy.

Kolki dakładna składała heta suma, Kurejčyk nie viedaje, ale nazyvaje ličbu pamieram kala 25% ad usiaho hranta. Litoŭskaha aŭtara režysior viedaje: upeŭnieny, što ŭ jaje, režysiorki Ramunie Kudzmanajcie, nie było nijakich drennych namieraŭ. Pra situacyju całkam jana mahła nie viedać.

«Uźnikła takaja prablema, što kali jon apublikuje film, u jakim hety fejkavy aŭtar i režysior, to ŭsie biełarusy, jakija zdymalisia, i biełaruskaje hramadstva spytajuć: a chto heta ahułam? 

Jaho nie było na haryzoncie, a ŭsie ž bačyli, jak film zdymaŭsia, sotni ludziej byli na placoŭcy. Jość intervju, artykuły taho času, sotni publikacyj, navat film pra film. I tam adziny aŭtar i adziny režysior — ja. 

A ź inšaha boku, kali jon apublikuje film ź biełaruskim składam, to Ministerstva kultury Litvy spytaje: «Pačakajcie, a na jakich padstavach vy viarnuli sabie 50 tysiač jeŭra (prybliznaja suma, jakuju ŭjaŭlaje Kurejčyk. — NN)», — razvažaje režysior.

Kurejčyk kaža, što za pracu nad prajektam jamu ničoha nie zapłacili. U ich z Maryničam była «damoŭlenaść ab sumiesnym pradziusavańni prajekta».

«Ja liču, heta całkam aburalnaja historyja. Heta niejki naohuł zaškvar. Film tyčycca biełaruskich palitviaźniaŭ, Siarhieja Cichanoŭskaha. Ja prydumaŭ kancept, scenar, sabraŭ unikalny tvorčy kalektyŭ, najlepšych akcioraŭ, inviestavaŭ bolš za paŭhoda svajho času. Karcina pavinna była vyjści jašče ŭ 2022 hodzie.

Biełaruskija aŭtary — ab ich vycierli nohi. Biełaruskija artysty, jakija, niahledziačy na vielizarnuju niebiaśpieku, pryjechali zdymacca ŭ hetym filmie, — ab ich vycierli nohi».

Pavieł Marynič admoviŭsia kamientavać «Našaj Nivie» situacyju ź sieryjałam «Akreścina» da vynikaŭ suda.

Kamientary13

  • Funcik
    21.05.2025
    Jaki prahmatyčny hety marynič, za kapiejčynu maci pradaść?
  • Josik
    21.05.2025
    Nikoli my nie budziem dobra žyć, kali, navat, u vyhnańni nie mohuć pavažać adzin adnaho. Biełarus biełarusu šery voŭk.
  • Hańba
    21.05.2025
    Takim Maryničam, Małankavičam i padobnym biełarusy patrebnyja tolki jak harmatnaje miasa, jakoje možna pieramałoć u hrantavaj miasarubcy i vykinuć ašmiotki na śmietnicu. Chtości vajuje, a chtości kapustu rubić.

Ciapier čytajuć

Vaskrasienski: Adkryvajecca nieba — i Aleś Bialacki adrazu vychodzić31

Vaskrasienski: Adkryvajecca nieba — i Aleś Bialacki adrazu vychodzić

Usie naviny →
Usie naviny

Kryk dušy dziaŭčyny, što skončyła miedinstytut i z žacham hladzić na bližejšyja piać hadoŭ102

Kolki kaštuje sabrać dzicia ŭ škołu sioleta1

Kolki možna zarabić na vysiakańni kustoŭ u Šviecyi? Małady biełarus padzialiŭsia dośviedam19

Pamior Mikoła Lucko

Ivan Kraŭcoŭ: Zajavy Cichanoŭskaj vyhladajuć kryvadušnymi56

Vyjšaŭ na volu były staršynia jaŭrejskaj abščyny ŭ Hrodnie

Tramp skazaŭ, što ZŠA daviadziecca znoŭ pastaŭlać zbroju Ukrainie. Pientahon adrazu ž abviaściŭ, što ŭžo pačynaje pastaŭki5

«Ja byŭ u takoj dupie, ale pahladzicie na mianie». Staŭki daviali biełarusa da dna — jon raskazvaje, jak vybraŭsia nazad3

«Mnie było 15». Były student abvinavaciŭ vykładčyka i kiraŭnika ansambla «Biełaja Ruś» u damahańniach, jakija ciahnulisia kala hoda14

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Vaskrasienski: Adkryvajecca nieba — i Aleś Bialacki adrazu vychodzić31

Vaskrasienski: Adkryvajecca nieba — i Aleś Bialacki adrazu vychodzić

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić