Ivan Ejsmant pachvaliŭsia, što «Interbačańnie» ŭstanaviła ŭ Biełarusi rekord pa teleprahladach
«U momant hałasavańnia kožny druhi z uklučanych televizaraŭ byŭ na knopcy «Biełaruś 1», — zapeŭnivaje kiraŭnik BT. Praŭda, hety pik byŭ dasiahnuty ŭnačy, kali mnohija kanały ŭžo zharnuli viaščańnie, a ich aŭdytoryja pajšła spać.

Jak zaŭvažyŭ kiraŭnik Biełtieleradyjokampanii Ivan Ejsmant u novym vypusku prahramy «Skažyniemaŭčy», dola teleaŭdytoryi, jakaja hladzieła muzyčny konkurs «Interbačańnie», była anamalna vialikaja.
«Dola 27,3 na majoj pamiaci — redki vypadak. Na piku — 50. Heta značyć, što tam, dzie vymiarajecca ŭ nas telehladzieńnie, — heta harady [z nasielnictvam] 100 tysiač i vyšej, — u momant hałasavańnia kožny druhi z uklučanych televizaraŭ byŭ na knopcy «Biełaruś 1».
Usie čakali, dyk chto ž vyjhraje «Interbačańnie». Dla pieršaha konkursu heta kruta. Heta našmat lepš, čym u nas išło «Jeŭrabačańnie». Pad 50 dola — heta prosta niešta…».
Dola — heta aŭdytoryja kankretnaj televizijnaj prahramy, vyražanaja ŭ pracentach ad nasielnictva, jakoje hladzić televizar u kankretny momant.
Anamalnyja ličby, pra jakija raspaviadaje Ivan Ejsmant, tearetyčna mahli być realnaściu. Ale asnoŭnaja pryčyna ŭ tym, što momant hałasavańnia, kali byŭ zafiksavany «rekord», byŭ pasiarod nočy. Ejsmant nie kaža pra absalutnuju kolkaść hledačoŭ, jon zhadvaje tolki adnosnuju. Naturalna, što astatnija kanały a pieršaj ci druhoj hadzinie nočy nie hladzić amal nichto.
Adnak Ejsmant upeŭnieny, što taki «pośpiech» — jaskravy adkaz na zabarony i sproby izalacyi:
«U XXI stahodździ niemahčyma ŭziać nas, ja maju na ŭvazie Biełaruś i Rasiju, vykreślić z žyćcia. My znachodzimsia ŭ izalacyi.
Syšoŭ bijatłon, Kubak śvietu — z takimi ž rejtynhami, a to i bolš, idzie bijatłon — kubak Sadružnaści z Rasijaj.
Syšoŭ čempijanat śvietu pa chakiei — pahladzicie, što robicca ź minskim «Dynama» na «Minsk-arenie».
Syšło «Jeŭrabačańnie» — [«Interbačańnie»] jašče kruciej. Ludziam jašče cikaviej. Heta niešta novaje».
Kamientary
Pravajder ličbavaha telebačańnia najbolš raspaŭsiudžanych standartaŭ DVB-C, DVB-T i DVB-S/S2 nia maje advarotnaha kanała suviazi z abanienckaj pryładaj, nia kažučy ŭžo pra vypadki anałahavaj tranślacyi. Tamu jon nijakim čynam nie bačyć, chto i što hladzić i hladzić li ŭvohule, kab atrymać niejkuju statystyku. Heta mahčyma tolki dla interaktyŭnaha telebačańnia albo ekzatyčnych standartaŭ siamiejstva DVB z advarotnaj suviaźziu i adpaviednymi techničnymi pryładami na bazie mabilnaj suviazi. Ale heta daleka nia bolšaść biełaruskich televizaraŭ.