Mierkavańni99

Dźmitryjeŭ: My śviadoma nie robim pravakacyj pad voknami Niaklajeva

Andrej Dźmitryjeŭ z hetaj nahody adkazaŭ na pytańni NN.

Siońnia kaardynatary «Havary praŭdu» adznačyli ŭhodki kampanii. Andrej Dźmitryjeŭ z hetaj nahody adkazaŭ na pytańni NN.

«NN»: Nakolki etyčna było adznačać uhodki startu kampanii, kali Uładzimir Niaklajeŭ, Alaksandr Fiaduta jašče aryštavanyja?

AD:

Adznačeńnie ŭhodkaŭ kampanii my ŭzhadnili praz svaje srodki suviazi ź Niaklajevym. Heta byli jaho ideja i prapanova.
I Niaklajeŭ pieradaŭ nam vinšavalnyja ryfmavanyja radki. Jon skazaŭ, što heta patrebna zrabić, kab prademanstravać, što my jość, i toje, na što jon pakłaŭ hety hod, što zaraz adbyvajecca, heta vynik našaj pracy. Heta spravazdača, kab pakazać nie tolki jakija my pryhožyja, a kab pakazać za što Niaklajeŭ siońnia znachodzicca ŭ hetym stanie. Usio ŭzhodniena ź im.

«NN»: Nie pravodziacca akcyi salidarnaści kala doma Niaklajeva. Čamu?

AD: My rabili «partretnyja akcyi» pa 16 haradach Biełarusi, udzielničali ŭ akcyjach salidarnaści. My naźbirali častku hrošaj, jakija pajšli na vypłatu 14 młn rubloŭ [za paškodžanyja dźviery ŭ Domie ŭrada 19 śniežnia]. Inšaja sprava, što

spravakavać jaho siońnia, pravioŭšy kampaniju pad voknami, vielmi prosta. Ja vielmi dobra viedaju Niaklajeva — jon padydzie da akna. Rabić hetuju kampaniju — značyć zusim ździekavacca z čałavieka. Naša siońniašniaja pazicyja — lepš jon nie moža padyści da akna ŭ siabie ŭ chacie, čym jon budzie volna padychodzić da akna ŭ SIZA KDB. Tamu my nie robim pravakacyj takoha kštałtu pad jaho voknami.

«NN»: Hod pracy «HP» prajšoŭ. Što dalej?

AD:

Siońnia my abviaścili ab starcie kampanii «Narodnaja salidarnaść».
My ličym toje, što adbyvajecca ŭ krainie, skončycca tady, kali heta budzie zapatrabavana nie zvonku, a ŭnutry krainy. Tamu my pačynajem pracavać «ad dźviarej da dźviarej». My pojdziem da ludziej z tym, kab danosić infarmacyju. My padrychtujem zajavy, jakija jany zmohuć dasłać u prakuraturu, Administracyju prezidenta z patrabavańniem, kab spyniŭsia palityčny pieraśled. Ličym, što hramadski praces, hramadski cisk na ŭładu važny. Taksama
ŭ 26 haradach, dzie jość struktury «Havary praŭdu», my siońnia padajom zajavy na pikiety salidarnaści na 19 i 25 sakavika.

«NN»: Paśla ŭsiaho cisku na kampaniju, zastałosia kamu pracavać?

AD: Kamanda pamienšała. Kali kampanija prezidenckaja skončyłasia ŭ nas było 50 štaboŭ, jakija pavinny byli pieratvarycca ŭ rehijanalnyja i dalej pracavać.

Siońnia heta 20 štaboŭ, jakija pracujuć u štodzionnym režymie.
Asnoŭnaja zadača, jakuju my pierad saboj pastavili, — «pierakavać» maralny pratest u palityčny.

Kamientary9

Ciapier čytajuć

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam19

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Usie naviny →
Usie naviny

Saudaŭskaja Aravija radykalna pierahladaje płany adnosna horada budučyni koštam $500 miljardaŭ — nie chapaje hrošaj1

Rasijanie za dzień stracili dva samaloty5

Paźniak nahadaŭ, što Kaleśnikava — «palityčnaje ništo», ale z razumnaj siastroj51

U Breście pradaviec mašyn rekłamavaŭ aŭtamabil i nie dumaŭ pra azimyja

Biełaruskija draniki zaniali 14‑je miesca ŭ suśvietnym topie straŭ z bulby7

Nastupny raŭnd pieramoŭ pamiž Rasijaj i Ukrainaj projdzie biez ZŠA1

Biełaruś — na druhim miescy. Dziaŭčyna raskazała, jak sartavała śmiećcie ŭ šaści krainach śvietu2

«Va ŭsich siarod znajomych jość zahinułyja». Udzielniki akcyj pratestu ŭ Iranie raskazali, jak usio było4

Što ciapier z ekanomikaj Vieniesueły? I ci stała bolš svabody?

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam19

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić