Ekanomika

BiełAZ pastavić u Rasiju 900 samazvałaŭ za 10 hadoŭ

Ahulny košt składzie kala $1 miljarda.

BiełAZ u bližejšyja dziesiać hadoŭ pastavić AAT «Miečał» kala 900 karjernych samazvałaŭ vialikaj hruzapadymalnaści. Pra heta paviedamiŭ hienieralny dyrektar BiełAZa Piotr Parchomčyk.

«Štohod my budziem pastaŭlać 80–90 samazvałaŭ na $100–110 miljonaŭ», —
udakładniŭ jon detali padpisanaj damovy.

Pa jaho słovach, baki stvorać sumiesnaje pradpryjemstva dla siervisnaha supravadžeńnia samazvałaŭ, jakija vykarystoŭvajucca ŭ zasvajeńni Elhinskaha radovišča ŭ Jakutyi.

Kamientary

Ciapier čytajuć

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam19

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Usie naviny →
Usie naviny

Rasijanie za dzień stracili dva samaloty5

Paźniak nahadaŭ, što Kaleśnikava — «palityčnaje ništo», ale z razumnaj siastroj51

U Breście pradaviec mašyn rekłamavaŭ aŭtamabil i nie dumaŭ pra azimyja

Biełaruskija draniki zaniali 14‑je miesca ŭ suśvietnym topie straŭ z bulby7

Nastupny raŭnd pieramoŭ pamiž Rasijaj i Ukrainaj projdzie biez ZŠA1

Biełaruś — na druhim miescy. Dziaŭčyna raskazała, jak sartavała śmiećcie ŭ šaści krainach śvietu2

«Va ŭsich siarod znajomych jość zahinułyja». Udzielniki akcyj pratestu ŭ Iranie raskazali, jak usio było4

Što ciapier z ekanomikaj Vieniesueły? I ci stała bolš svabody?

Jeŭrasajuz šukaje alternatyvu hazavaj zaležnaści ad ZŠA1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam19

«Jak tolki čujuć pra Rasiju — dyk usio… U čym prablema?» U Minsku nie chočuć zdavać kvateru čałavieku z rasijskim pašpartam

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić