Pa śladoch «Čajki»
Vyvučajučy biełaruski paślavajenny antybalšavicki maładziožny ruch supracivu, niekatoryja daśledčyki pamyłkova nie adździalajuć jaho ad h.zv. «darosłaha» padpolla. Pryčyna ŭ tym, što pra apošniaje pakul viadoma vielmi mała. Adsiul i pašyranaja siońnia dumka, što tolki moładź zmahałasia suprać balšavikoŭ paśla vajny. Tym časam, naprykład, polskija historyki, vyvučajučy paślavajennaje polskaje padpolle, asobna vyłučajuć maładziožnyja arhanizacyi. U nas ža sytuacyja apošnija šeść hadoŭ vyhladaje tak, što Biełaruski Rezystans składaŭsia tolki z maładziožnych arhanizacyjaŭ, takich jak «Čajka», «Centar biełaruskaha vyzvalenčaha ruchu», «Sajuz biełaruskich patryjotaŭ», «Sajuz vyzvaleńnia Biełarusi». Ale jany nia mieli suviazi ź biełaruskim partyzanskim rucham. U adroźnieńnie ad ich, «Sajuz zmahańnia za niezaležnaść Biełarusi» mieŭ kantakty z partyzanami. Vyhladaje tak, što apošniaja arhanizacyja bolš surjoznaja za pieršyja. Nia dziŭna, što adzin ź siabroŭ SZzNB zahavaryŭ pra svaju arhanizacyju zusim niadaŭna. Nia dziŭna j toje, što ŭdzielniki «darosłaha» padpolla (tyja, chto jašče žyvy) ŭsio jašče maŭčać. Čym bolš surjoznaja była arhanizacyja (i jaje metady zmahańnia z akupantami), tym daŭžej buduć maŭčać jaje veterany. KHB ž jašče isnuje, a mnohija z padpolščykaŭ tak i nie byli vykrytyja čekistami...
Zdajecca, što pra «Čajku» napisana niamała, ale šmat jakija staronki jaje dziejnaści da hetaha času zastajucca nieaśvietlenymi. Naprykład, toje, što ŭ Słonimie isnavała «nastaŭnickaja hrupa». Dva nastaŭniki byli ahientami MHB dy pracavali na padpolle, zdabyvajučy kanfidencyjnuju infarmacyju. Isnavała maładziožnaja hrupa ŭ vioscy Hłoŭsievičy Słonimskaha rajonu. Pa niekatorych źviestkach, ludzi hetyja nie byli aryštavanyja. Nichto jašče nia zhadvaŭ, što siabra «Čajki», słonimiec Michaś Rakievič razam ź siabrami vydavaŭ u Bieraści, dzie vučyŭsia ŭ čyhunačnym technikumie, antysavieckija ŭlotki. Patryjoty vyrazali z humy litary, składali ź ich słovy j adbivali na papiery. Ulotki hetyja zaklikali da hurtavańnia suprać balšavikoŭ, suprać Maskvy. Darečy, mienavita ź Bieraścia razychodzilisia pa Biełarusi viestki pra zakliki kiraŭnikoŭ biełaruskaj emihracyi ŭ spravie zmahańnia suprać maskoŭskich akupantaŭ.
Vasil Suprun uspaminaje, što, budučy ŭ 1948 hodzie na pierasyłcy ŭ Voršy, spatkaŭsia ŭ turemnaj kamery z parašutystam, skinutym u Biełaruś dla suviazi ź biełaruskimi partyzanami. Hety čałaviek čuŭ pra «Čajku» j cikaviŭsia, ci nie stvaryła jana svajoj partyzanki. Zusim mahčyma, što «darosłaje» padpolle mieła infarmacyju pra maładziožnaje, ale, z roznych pryčynaŭ, nia jšło na niepasredny kantakt ź im.
Zusim niadaŭna ja daviedaŭsia pra trahičny los adnaho ź siabroŭ «Čajki» — Uładzimiera Sałaŭja. Kali na pačatku 90-ch hadoŭ źjavilisia pieršyja publikacyi pra maładziožnaje padpolle, jaho nazyvali niabožčykam, a Sałaviej tady jašče žyŭ! Vyśvietliłasia, što jaho trymali ŭ varjatni...
Uładzimier Sałaviej naradziŭsia ŭ 1925 hodzie ŭ vioscy Humieniki Słonimskaha rajonu. Padčas niamieckaj akupacyi vučyŭsia ŭ nastaŭnickaj seminaryi ŭ Słonimie, a paśla prychodu savietaŭ pastupiŭ u Baranavicki nastaŭnicki instytut. Letam 1946 h. Sałaviej dapamoh abjadnańniu «Čajki» z baranavickaj padpolnaj hrupaj, uvajšoŭ u stvorany «Centar biełaruskaha vyzvalenčaha ruchu». Kali ŭ 1947 hodzie pačalisia aryšty, Uł.Sałaviej paśpieŭ schavacca.
Na nielehalnym stanoviščy jon znachodziŭsia niekalki hadoŭ. Chavaŭsia ŭ scharonie na chutary baćkoŭ, u brata ŭ Baranavičach, dzieści jeździŭ, uzbrojeny nahanam... A ŭ hety čas (u krasaviku 1948 hodu) u Słonimie MHB raskryła nievialikuju padpolnuju hrupu vučniaŭ — «Polski padpolny kamitet», jakaja raspaŭsiudžvała rukapisnyja ŭlotki z zaklikam zmahacca suprać balšavikoŭ. Siabra hetaj arhanizacyi Viačasłaŭ Ściapura ŭspaminaje, što čekisty raspracoŭvali versiju suviazi vučniaŭ z Sałaŭjom, jakoha nijak nie mahli schapić. Ale hetaja prapolskaja arhanizacyja dziejničała samastojna.
Na pačatku 1950-ch hadoŭ Uładzimiera Sałaŭja aryštavali. I siońnia jahonyja svajaki ničoha nia viedajuć pra pryčyny aryštu, nikoli nia čuli pra «Čajku»... Brat Uładzimiera Michaił Sałaviej prypaminaje, što praź niejki čas baćku vyklikali až u Kazań. Adtul jon viarnuŭsia z drennaj navinoj — Vałodziu tak katavali ŭ turmie, što jon zvarjacieŭ... Sałaŭja pryvieźli na lačeńnie ŭ Mahiloŭ, a adtul pieraviali ŭ varjatniu pad Ružany. Dyjahnaz nie davaŭ nadziei na vyzdaraŭleńnie...
U siaredzinie 1950-ch svajakam dazvolili zabrać Uładzimiera dachaty. Praz hod jahonaje zdaroŭje mocna pahoršyłasia. Sałaŭja zavieźli ŭ kliniku pad Horadniu, dzie jon prabyŭ sorak hadoŭ...
U 1996 hodzie jaho pieraviali ŭ varjatniu pad Kazłoŭščynu. Navat svajakoŭ nie papiaredzili pra heta. Nieŭzabavie Uładzimier tam zahinuŭ. Nibyta zimoju jon vyjšaŭ za terytoryju, zabłukaŭ u lesie j zamiorz. Jaho šukali, ale znajšli tolki ŭ traŭni, kali syjšoŭ śnieh... Takuju versiju prapanavali sanitary svajakam Sałaŭja. Trunu nie adkryvali. Pryvieźli ŭ Žyrovičy j pachavali. Na jahonaj mahile j siońnia niama pomnika...
Siarhiej JORŠ
Kamientary