Kultura11

Čamu vakoł stolki zła?

Dziŭnyja byvajuć supadzieńni: 30 lipienia, u adzin dzień, z žyćcia pajšli dva najvialikšyja režysiory sučasnaści. 94‑hadovy italjaniec Mikiełandžeła Antanijoni i 89‑hadovy šved Inhmar Berhman.

Dziŭnyja byvajuć supadzieńni: 30 lipienia, u adzin dzień, z žyćcia pajšli dva najvialikšyja režysiory sučasnaści. 94‑hadovy italjaniec Mikiełandžeła Antanijoni i 89‑hadovy šved Inhmar Berhman.

Ź ichnimi imionami źviazanaja Vialikaja epocha aŭtarskaha kinematohrafu. Jaje roskvit prypaŭ na1960‑ia hady.

Majstar formy

Mikiełandžeła Antanijoni naradziŭsia 29 vieraśnia 1912 hodu ŭ horadzie Ferara, jaki maje vialikija kulturnyja tradycyi. Skončyŭ vyšejšuju škołu ekanomiki j handlu ŭ Balońji. Navučaŭsia ŭ Rymskim Eksperymentalnym kinacentry. Raspačynaŭ jak kinakrytyk: drukavaŭsia jak u fašystoŭskim časopisie «Čynema», tak i ŭ padpolnaj «Italja Libera». Byŭ asystentam Marsela Karne na zdymkach «Viačernich naviedvalnikaŭ», napisaŭ analityčny artykuł «Marsel Karne — paryžanin». Byŭ suaŭtaram scenaroŭ filmaŭ «Pilot viartajecca» Raberta Raselini, «Trahičnaje palavańnie» De Santysa, «Bieły šejch» Felini. Debiutavaŭ karotkametražnaj dakumentalnaju stužkaj «Ludzi z raki Po» (1943‑‑1947).

Apošniaja ž karcina Antanijoni — karotkametražnaja navela ŭ zborniku «Eras» (2004). U 1995 hodzie, užo sparalizavany, jon źniaŭ ź Vimam Vendersam film «Za abłokami».

Pa słovach Antanijoni, jon vyrašyŭ stać režyseram u varjatni, dzie ŭpieršyniu zazirnuŭ u abjektyŭ, kab zdymać amatarski film pra chvorych.

Majstar vytančanaj kinematahrafičynaj formy — savieckija krytyki łajali jaho za «madernizm» — byŭ taksama vynachodnikam niearealizmu («Ludzi z raki Po»).

Film «Pryhoda» (1960) vyklikaŭ skandał na Kanskim feście. Kab pakazać čałaviečaje adčužeńnie, režyser naŭmysna parušyŭ siužetnuju lohiku.

«Noč» (1961), «Zaćmieńnie» (1962) i «Čyrvonaja pustynia» (1964) — znakamityja dramy «raźjadnanaści», jakija pierahukajucca z «Maŭčańniem» i «Personaju» Berhmana.

Samyja nievierahodnyja eksperymenty z kolerami rabiŭ Antanijoni ŭ «Čyrvonaj pustyni». Adna z zaskładaniejšych pracaŭ z hukam — «Prafesija: reparter» (1975). Antanijoni pracavaŭ i z «Pink Fłojd» («Zabryski Pojnt», 1970).

Samaja papularnaja karcina Antanijoni — «Fotapavieličeńnie» (1966) pavodle apaviadańnia Chulija Kartasara «Śluni djabła».

Filmy Antanijoni — zapavolenyja krajavidy dušy, jakaja pakutuje ad samoty i pustaty.

Siońnia tak nie zdymaje nichto.

Znaŭca čałavieka

Inhmar Berhman naradziŭsia 14 lipienia 1918 h. va ŭniversyteckaj Upsale, u siamji pastara. U 1944 hodzie zavieršyŭ fakultet litaratury i mastactva Stakholmskaha ŭniversytetu. Pracavaŭ režyseram u pravincyjnych teatrach.

Z kanca 60‑ch hadoŭ stavić spektakli na scenie Karaleŭskaha teatru, byŭ jahonym dyrektaram. Pracu ŭ kino raspačaŭ scenarystam. U 1946 hodzie — režyserski debiut («Kryzis»).

Apošnija hady pražyŭ samotnikam na vyśpie Faro.

Skazać, što syšoŭ Vialiki režyser, jaki źmianiŭ suśvietny kinematohraf — značyć nie skazać aničoha.

U filmach hetaha šveda ludzi z roznych kutkoŭ śvietu paznavali siabie j adkryvali schavanyja tajamnicy svajoj dušy.

Adkul takoje viedańnie čałavieka?

Syn pastara Inhmar zapytvaŭsia, jak starazapavietny Joŭ: «Čamu vakoł stolki zła? Dzie Božaja miłasernaść? Dzie — adkaz Hospada?» I hetuju razmovu jon vioŭ srodkami kinamovy.

Rycar spaviadajecca Śmierci ŭ svaim biaźvierji («Siomaja piačatka», 1957), stary adčuvaje ciažar ułasnych hrachoŭ i śnić ułasnaje pachavańnie («Suničnaja palana», 1957), dźviuch siaścior łučyć nianaviść i maŭčańnie Boha ŭ ichnym sercy («Maŭčańnie», 1963). U karcinach Berhmana ateisty molacca za viernikaŭ («Pryčaście», 1963), luboŭ i nianaviść śplatajucca («Šepty j kryki», 1971).

A ŭ «Fani i Alaksandar» (1982) režysior spuściŭsia ŭ malenstva…

Švedzki tvorca pieražyŭ antyberhmanaŭskaje paŭstańnie maładych režysioraŭ‑suajčyńnikaŭ, jakija abvinavačvali aŭtara ŭ metafizyčnaści, mizantrapii i elitarnaści. Ale sam Inhmar Berhman na pasadzie dyrektara «Dramatena» — Karaleŭskaha dramatyčnaha teatru — kardynalna źniziŭ ceny na kvitki i skaraciŭ praciahłaść spektaklaŭ da 1,5 hadzin — kab zrabić mastactva ahulnadastupnym.

Andrej Rasinski

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž33

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž

Usie naviny →
Usie naviny

«Apantanaści hieapalitykaj, jak u Rasii, u nas siońnia niama». Historyk parazvažaŭ, ci pieražyvuć biełarusy «russkij mir»15

Rubia patłumačyŭ zajavu Trampa pra zbroju dla Ukrainy za košt NATA

«Horad pracoŭnaj słavy 1941—1945». U Baranavičach adkryli manumient ź dziŭnaj nazvaj9

U Biełarusi i Rasii raspracujuć štučny intelekt z tradycyjnymi kaštoŭnaściami4

Asudzili za «sadziejańnie ekstremizmu» byłoha dyrektara škoły

Vučonyja znajšli ahromnistaje radovišča zołata, jakoje źmiaščaje 99,999% usiaho zołata płaniety8

U Polščy adbyłosia DTZ z aŭtobusam, poŭnym biełarusaŭ3

Makron zajaviŭ pra hatoŭnaść adpravić va Ukrainu 50 tysiač vajskoŭcaŭ5

U Navahrudku padpisali damovu ab stvareńni Biełaruskaha muzieja Chałakostu4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž33

Śpiavačku Meryjem Hierasimienka na praciahu dvuch hadoŭ źbivaŭ muž

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić