490 hadoŭ tamu Francysk Skaryna vydrukavaŭ u Prazie svaju pieršuju knihu.
490 hadoŭ tamu, 6 žniŭnia 1517 h., Francysk Skaryna vydrukavaŭ u Prazie svaju pieršuju knihu. Heta byŭ «Psałtyr». Potym jon vydaŭ jašče 19 knih (abo 22, kali ličyć «Carstvy» za 4 knihi).
Potym Skaryna pierajechaŭ u Vilniu, dzie vydaŭ Małuju padarožnuju knihu i Apostała.
Što b ni kazali roznyja ludzi, u Pieciarburhu Skaryna nia tolki ničoha nie vydavaŭ, ale navat nia byŭ : )
Nahadajem, što pieršuju knihu ŭ Eŭropie z dapamohaj nabornaha šryftu vydaŭ u siaredzinie 15 st. Hutenberh (u 868 h. u Kitai vynajšli sposab drukavańnia knih z dapamohaj ksiłahrafii, h.zn. z dapamohaj hraviravanaj na drevie formy).
Pieršaja słavianskaja kniha (pa-česku) vyjšła ŭ 1468 h. Heta była «Trajanskaja chronika». Pieršyja knihi kirylicaj vydaŭ u Krakavie ŭ 1491 h. Švajpol Fijol.
Litoŭcy pračnulisia ŭ 1547 h., maskoŭcy (Ivan Fiodaraŭ)– ŭ 1564 h., ukraincy – u 1574 h., praŭda, rukami taho ž Fiodarava.
Na terytoryi sučasnaj Biełarusi pieršaja kniha na biełaruskaj movie vyjšła ŭ 1562 h. Heta byŭ «Katechizis» Symona Budnaha.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
U Vieniesuele budzie nie prosta vyzvaleńnie palitviaźniaŭ, a amnistyja, pryčym za ŭsie hady. A miascovuju «amierykanku» pieratvorać u hramadskuju prastoru
Kamientary