Pamior adzin z najstarejšych viaźniaŭ niamieckich kancłahieraŭ Leapold Enhlajtnier
Jon dažyŭ da 107 hod.
Pra heta paviedamlaje radyjo «Echo Moskvy».
Aŭstryjec Leapold Enhlajtnier zastavaŭsia vierny svaim pierakanańniach na praciahu ŭsiaho žyćcia, navat kali jamu pahražała nieminučaja śmierć. U pieršyja miesiacy Druhoj suśvietnaj vajny jaho adpravili ŭ kancłahier.
Nacysty adabrali jaho nie pa nacyjanalnaj prykmiecie, a za jaho vieru: Enhlajtnier byŭ achryščany jak śviedka Ijehovy. U Buchienvaldzie, Ravensbruku i Niderchahienie jon prabyŭ čatyry žudasnyja hady. Kali jaho adpuścili, jon važyŭ 28 kiłahram.
Na hetym vyprabavańni Enhlajtniera nie skončylisia. Jon byŭ abaviazany da kanca žyćcia pracavać na fiermie. Za tydni da kapitulacyi Hiermanii jaho pryzvali ŭ šerahi niamieckaj armii, ale jon zdoleŭ źbiehčy i chavaŭsia ŭ harach.
Da narmalnaha žyćcia jon zmoh viarnucca tolki praź niekalki hadoŭ. Pra toje, što jamu daviałosia pieražyć, Enhlajtnier paźniej napiša ŭ bijahrafii «Niezłamanaja vola», jakuju pierakłali na dziasiatki moŭ.
Kamientary