U prezidenta Ukrainy Viktara Janukoviča zastałosia 24 hadziny dla spynieńnia krovapralićcia. Pra heta zajaviŭ lidar frakcyi «Baćkaŭščyna» Arsienij Jacaniuk padčas vystupu na vieča na Majdanie Niezaležnaści.
Jon adznačyŭ, što ciapier jość dva šlachi: pieršy ź jakich — «spynieńnie krovapralićcia, adkaz usich, chto zabivaŭ ludziej i zachavańnie žyćciaŭ kožnaha čałavieka, jakaja jość na hetym Majdanie, i jakaja jość u Ukrainie».
«Na hety šlach u nas zastałosia 24 hadziny, — padkreśliŭ Jacaniuk. Jon padkreśliŭ, što «kali hetaha šlachu nie budzie, to skažu pra siabie — ja z hańbaj žyć nie budu, zaŭtra pojdziem razam napierad. Kali kula — u łob, to kula — u łob, ale sumlenna, spraviadliva i śmieła», — adznačyŭ Jacaniuk.
Siońnia na bryfinhu jon zajaviŭ pra toje, što va Ukrainie idzie vajna pamiž kałanijalnym minułym i jeŭrapiejskaj budučyniaj i apazicyja vinavataja ŭ tym, što reahuje na nastupstvy płana Kramla, a nie prapanoŭvaje svoj płan pierazahruzki krainy.
Łucenka adznačyŭ, što ŭ Viarchoŭnaj Radzie treba nieadkładna źbirać usich deputataŭ ad apazicyi, a taksama tych narodnych deputataŭ, jakija adčuvajuć siabie pradstaŭnikami ŭkrainskaha naroda i suvierennaj jeŭrapiejskaj dziaržavy, i «brać na siabie adkaznaść za zakanadaŭčaje afarmleńnie transfarmacyi Ukrainy».
Z boku Jeŭrapiejskaj płoščy znachodzicca kala 5000 čałaviek. Sa sceny Majdana abviaścili pra mabilizacyju sił. Zaraz narodnyja deputaty abychodziać barykady pa pierymietry i praviarajuć situacyju. Na barykadzie z boku Jeŭrapiejskaj płoščy znachodzicca kala 5000 čałaviek.
Biełaruskaha fotažurnalista Vasila Fiadosienku, jaki ciapier zdymaje dla ahienctva Reuters u Kijevie, traŭmavali humovaj kulaj.
Pra heta raspavioŭ jahony kaleha Siarhiej Hryc:
«Ja zaraz pracuju na vulicy Hrušeŭskaha, dzie z ranicy viravali samyja haračyja padziei. Ja śviedču, što tyja milicyjanty, jakija trymajuć vintoŭki, celacca i stralajuć mienavita pa žurnalistach, fota– i videaaperatarach. Ja sam złaviŭ kapturom kurtki humavuju kulu, dobra, što sa mnoj ničoha nie zdaryłasia, tak, čapanuła trochi. A voś moj kaleha Vasil Fiadosienka atrymaŭ takuju ž kulu prosta ŭ łob, jana patrapiła akurat pamiž abarončymi akularami i kaskaj. Nu, ničoha, ničoha. Jon zaraz u narmalnym stanie. Viadoma, jon źbiantežyŭsia, tamu što heta vielmi baluča i ašałamlalna».
Daktary śćviardžajuć, što jon atrymaŭ ahniastrelnyja ranieńni. Mužčynu kala 30 hadoŭ, paviedamlajecca. što jon moža być hramadzianinam Biełarusi, piša telekanał TSN. Jaho asoba ŭstanoŭlena, ale žurnalistam nie paviedamlajuć.
Razhortvańnie žorstkaha scenara na Jeŭramajdanie patrabuje adzinaj reakcyi ES. Zakliki da dyjałohu — nieefiektyŭnyja, tamu nadyšoŭ čas dla adrasnych sankcyj.
Viktar Janukovič u Vilni 28 listapada tłumačyć kancleru Hiermanii Anhiele Mierkiel, prezidentu Dali Hrybaŭskajcie i premjeru Estonii Andrusu Ansipu čamu jon nie pajšoŭ u ES, fota delfi
13:05
ZŠA adklikali vizy ŭkraincam, datyčnym da razhonu Majdanu
U adkaz na dziejańni, pryniatyja suprać demanstrantaŭ na Majdanie ŭ listapadzie i śniežni minułaha hoda, pasolstva ZŠA adklikała vizy niekalkich ŭkraincam, jakija byli źviazany z hvałtam.
Pra heta havorycca ŭ paviedamleńni na aficyjnym sajcie pasolstva. U viedamstvie razhladajuć dalejšyja miery ŭ adnosinach da asobaŭ, adkaznych za prymianieńnie hvałtu zaraz va Ukrainie.
12:59
U Hienprakuratury Ukrainy paćvierdzili hibiel na vulicy Hrušeŭskaha ŭ Kijevie dvuch ludziej ad ahniastrelnych ranieńniaŭ.
Pra heta havorycca ŭ paviedamleńni HPU.
12:45
Apazicyja abviaściła poŭnuju mabilizacyju
Apazicyja sklikaje na 18:00 (19:00 pa Minsku) na Majdan Niezaležnaści ŭ Kijevie apanientaŭ ułady.
«U 18.00 usie — na Majdan! Paśla vieča — šeście pa centralnych vulicach i dalejšyja dziejańni», — zajaviŭ lidar «Svabody» Aleh Ciahnibok.
«100-pracentnaja ahulnanacyjanalnaja mabilizacyja. Usie na Kijeŭ, usio na Majdan! Siońnia kančatkova vyrašajecca los dziaržavy!», — zajaviŭ jon.
12:40
Polšča: Śmierci na Majdanie — heta pierachod miažy
Polšča miarkuje, što va Ukrainie «pierakročyli miažu», zabiŭšy pratestoŭcaŭ, i zaklikaje ŭkraincaŭ spynić eskałacyju hvałtu.
Pra heta havorycca ŭ zajavie kiraŭnika polskaha MZS Radasłava Sikorskaha.
«Miaža piarojdziena. Zahinuŭ čałaviek, praliłasia kroŭ. Zaklikajem abodva baki da ŭmieranaści, ale asnoŭnaj pryčynaj taho, što adbyvajecca, źjaŭlajecca źmianieńnie kursu ad jeŭrapiejskich reformaŭ i pryniaćcia represiŭnych zakonaŭ», — zajaviŭ kiraŭnik polskaha MZS.
Pavodle jaho słoŭ, kurs na Jeŭropu moh stać kursam na roskvit i ŭmacavańnie niezaležnaści Ukrainy.
Imia čałavieka pakul nieviadomaje, jon zahinuŭ ad pramoha papadańnia kuli ŭ sercy, paviedamlajuć ukrainskija ŚMI sa spasyłkaj na miedykaŭ. Jon trapiŭ u miedčastku na Majdanie kala 8.00. Milicyja pravodziła apaznańnie, miedyki zabrali cieła ŭ morh.
Imia maładoha mužčyny, jakoha zastrelili na vulicy Hrušeŭskaha ŭ Kijevie, — Siarhiej Nihajan. Jon z Dnieprapiatroŭska — rodnaha horada Julii Cimašenki.
Jon byŭ aktyŭnym udzielnikam Jeŭramajdanu. U sieradu ŭ časie nastupu «Bierkuta» na vulicy Hrušeŭskaha jon atrymaŭ adno kulavoje ranieńnie ŭ šyju dy adno — u hałavu.
Na barykadach ad vulicy Instytuckaj i Kreščacika z boku Jeŭrapiejskaj płoščy pa stanie na 09:30 znachodziacca niekalki sotniaŭ aktyvistaŭ z pałkami i ŭ kaskach.
Pa słovach karespandenta ŭkrainskaj słužby Bi-Bi-Si, adzin z kiraŭnikoŭ miedycynskaj słužby Jeŭramajdanu paćvierdziŭ hibiel udzielnika sutyknieńniaŭ na vulicy Hrušeŭskaha. Małady chłopiec atrymaŭ čatyry ahniastrelnyja ranieńni.
Śmierć kanstatavali prykładna ŭ 6:00.
Kala 7:30 ranicy stała viadoma, što «ŭ miedpunkt, dzie, pa słovach miedykaŭ i aktyvistaŭ, lažyć cieła pratestoŭca z čatyrma ahniastrelnymi ranieńniami, prybyŭ milicyjanier i sudmiedekśpiert».
Siońnia Ukraina śviatkuje Dzień Sabornaści.
U hety dzień 22 studzienia 1919 hoda było abvieščana pra źjadnańnie Ukrainskaj Narodnaj Respubliki, jakaja paŭstała na terytoryi byłoj Rasijskaj impieryi, i Zachodnieŭkrainskaj Narodnaj Respubliki, utvoranaj na etnična ŭkrainskich ziemlach byłoj Aŭstra-Vienhryi.
Apazicyja zapłanavała na siońniašni viečar vialiki mitynh i šeście, u vyniku jakich budzie ŭtvorana Narodnaja Rada — alternatyŭny parłamient.
Pieršaja achviara pratestaŭ zvaliłasia z kałanady stadyjona «Dynama», fota unian.ua
* * *
«Heta bandycki režym, jaki raskraŭ u krainie ŭsio, što možna raskraści. Hałasy kuplali, sudździaŭ kuplali! A chto nie pradavaŭsia, tych źniščali, — uschvalavana kaža karespandentu «Našaj Nivy» Juryj, student kijeŭskaha Univiersiteta teatra, kino i telebačańnia imia Karpienki-Karaha. — Nam zaraz niama darohi nazad. Abo jany, abo my. Jany ŭsich nas źniščać, kali pieramohuć», — miarkuje jon.
Juryj ad niadzieli kožnuju noč pravodzić na pieradavoj na vulicy Hrušeŭskaha, choć jon užo na miažy svaich emacyjnych i fizičnych siłaŭ. Udzień jon trochi śpić, trochi siadzić u internecie.
«Ja nienavidžu našu apazicyju, — nie strymlivajecca jon. — Jany ni na što nie zdolnyja. Kali b jany dałučylisia da nas, Janukovič by ŭžo chavaŭsia ŭ Rasii».
Pad apazicyjaj jon maje na ŭvazie parłamienckija apazicyjnyja partyi i ich lidaraŭ, Arsienia Jacaniuka i navat Aleha Ciahniboka. Choć jašče niadaŭna Juryj byŭ palavym aktyvistam pravaj i nacyjanalistyčnaj «Svabody».
«Im kaniec! Navat rehijanalnyja kiraŭniki strašna rasčaravany ich nierašučaściu. Ja maju dostup da zakrytaha ŭnutrypartyjnaha čatu — pabačyli b vy, što pra ich pišuć aktyvisty!»
Radykały, jak Juryj, chočuć pačuć jasny zaklik da paŭstańnia.
Heta, spadziajucca jany, sabrała b na vulicy Hrušeŭskaha krytyčnuju masu ludziej. A apazicyja — prynamsi na słovach — vystupaje suprać hvałtu. Nazyvaje sutyčki pravakacyjami.
U toj ža čas premjer-ministr Azaraŭ abvinavačvaje apazicyju ŭ tym, što jana staić za śpinaj usiaho hetaha: «Hetyja nibyta pravakatary pa čarzie iduć adpačyvać na Majdan, kormiacca ŭ budynku prafsajuzaŭ u apazicyjnym štabie».
«U Janukoviča ŭsiaho 10 tysiač śpiecnazaŭcaŭ, a armija za nas», — upeŭnieny Juryj.
Trochi lepšaje ŭ jaho staŭleńnie da Vitala Klička — baksior pačuvajecca ŭ sutyčkach jak ryba ŭ vadzie.
Takich jak Juryj va Ukrainie miljony. Dla ich Janukovič straciŭ usiakuju lehitymnaść. «Heta nie prezident, jaki nakraŭ stolki, što zbudavaŭ sabie pałac i zrabiŭ synoŭ miljarderami!» — kaža jon.
I «Bierkut» dla Juryja — nijakaja nie milicyja, a «płatnyja najomniki zažratych aliharchaŭ», što vyssali z najbahaciejšaj krainy apošnija soki. «Heta nie ŭkraincy!» — stavić svoj dyjahnaz jon.
Moładź zhurtavałasia ŭ farmalnych i niefarmalnych supołkach «pa intaresach». Siarod ich «Aŭtamajdan» — jaki paŭstaŭ jak inicyjatyva pa aŭtapikietavańni pałacaŭ kiraŭnictva krainy. A taksama «Pravy siektar» — hrupoŭka futbolnych fanataŭ. I kvazi-ŚMI ŭ internecie, siarod jakich anłajn-TV i roznyja infarmahienctvy.
Hetyja aktyvisty bolš nie vierać u mirnyja pratesty. Kab złamać sistemu, što łamała i padkuplała nie adnaho, treba revalucyja, ličać jany.
I heta jany ŭviečary ŭ niadzielu vazili bienzin u kanistrach z haradskich bienzakałonak na vulicu Hrušeŭskaha.
Jany spadziajucca, što ŭrešcie na vulicu, što viadzie da Viarchoŭnaj Rady, vyjdzie krytyčnaja masa ludziej. Jany vierać u šturm.
U vyniku troch dzion sutyčak było paraniena nie mienš za 200 čałaviek z abodvuch bakoŭ. Čaćviora ź ich zastajucca ŭ ciažkim stanie. Paviedamlajecca pra try śmiarotnyja achviary.
Kamientary