Mierkavańni3030

Hvałt z nacyjanalnaj tapanimii — niebiaskryŭdnaja zabava

Piša doktar fiłałahičnych navuk, prafiesar Valancina Lemciuhova.

Ad Redakcyi. U Biełarusi płanujuć unieści źmieny ŭ zakony «Ab movach» i «Ab nazvach hieahrafičnych abjektaŭ», jakija dazvolać davać nazvy hieahrafičnym abjektam nie vyklučna na biełaruskaj movie, jak ciapier, ale i na ruskaj. U vypadku pryniaćcia źmien, u Biełarusi mohuć masava źjavicca vulicy «Straicielaŭ», «Žaleznadarožnaja». Śpiecyjalisty ŭpeŭnienyja: pryniaćcie prajekta źmianieńniaŭ moža pryvieści da źniščeńnia nacyjanalnaj tapanimiki i sparadzić katastrafičnuju situacyju. Pra heta i havorycca ŭ artykule prafiesara Lemciuhovaj, jaki my pryvodzim nižej. U takoj situacyi pavinien prahučać i hołas hramadskaści. Adrasy instancyj, u jakija varta kiravać svaje zvaroty, my pryvodzim u kancy artykuła.

Źmieny ŭnosiacca pa daručeńni Savieta Ministraŭ Biełarusi. Ciapier prajekt źmianieńniaŭ znachodzicca ŭ Dziaržkamitecie pa majomaści.

Letaś sproba ŭnieści źmieny ŭ zakanadaŭstva ŭžo rabiłasia. Tady prapanavali varyjant naŭprostaha pierakładu biełaruskich taponimaŭ na ruskuju movu. Tady Respublikanskaja tapanimičnaja kamisija pry Saviecie Ministraŭ poŭnym składam prahałasavała suprać.

Užo ŭ treci raz dziaržaŭnyja mužy robiać zamach na našu tapanimiju — nacyjanalnuju historyka-kulturnuju spadčynu biełaruskaha naroda.

A spadčyna ž hetaja niezvyčajnaja, hukavaja, mova rodnaj ziamli, u joj uvasoblena šmatviekavaja duchoŭnaja praktyka, uvieś žyćciovy vopyt naroda-stvaralnika. Voś takaja spadčyna, u jakoj žyvie Duch i Rozum, Honar i Słava našych kreŭnych prodkaŭ, pierakreślivajecca, asudžajecca na niebyćcio. Baluča i horka być śviedkaj padobnaj raspravy.

Apošnim razam inicyjatyva skasavać nacyjanalny skarb zychodzić ad Savieta ministraŭ Biełarusi. Niaŭžo ździejśnić hrachoŭny akt hatovyja i tyja ŭładnyja asoby, jakija stavili svaje podpisy pad nastupnaj farmuloŭkaj «Instrukcii po pieriedačie na russkij jazyk naimienovanij hieohrafičieskich objektov Riespubliki Biełaruś», zaćvierdžanaj u 2005-m Kamitetam pa ziamielnych resursach, hieadezii i kartahrafii pry Saŭminie: naimienovanija hieohrafičieskich objektov Riespubliki Biełaruś pieriedajutsia na russkij jazyk s nacionalnych form naimienovanij, kotoryje ustanovleny na osnovanii normativnych pravovych aktov? Tut absalutny pryjarytet nacyjanalnych formaŭ prapisany całkam adnaznačna.

Ale chto b ni stajaŭ za namierami ŭnieści źmieny ŭ Zakon ab hieahrafičnych najmieńniach, jon vidavočna nie ŭśviedamlaje elemientarnaj iściny — čyje nazvy pasieliščaŭ, taho i ziamla. Ci zadumvalisia našyja ministry, čamu tak paśpiešliva pieraafarmlajucca biełaruskija taponimy na inšamoŭny ład na tych terytoryjach, jakija dastalisia ad nas palakam, rasijanam, ukraincam, litoŭcam? Davajcie kiniem pozirk na Biełastoččynu, Vilenščynu. Ci znojdziem my tam na siońniašni dzień choć by adnu nazvu, jakaja b śviedčyła pra svajo biełaruskaje pachodžańnie? Historyja zabyvajecca, a pierajnačanaja forma taponima tracić svaju identyčnaść i stanovicca stałaj terytaryjalnaj adznakaj inšaha etnasu. Moj znajomy maskoŭski prafiesar, zusim łajalny da biełarusaŭ i Biełarusi, vielmi ździviŭsia, kali adnojčy pačuŭ, što litoŭski Vilnius — heta były biełaruski horad Vilnia.

U savieckuju epochu Biełaruś była ŭ składzie Savieckaha Sajuza, i tady nami rasparadžalisia, jak chacieli. U vyniku amal pałova taponimaŭ nie pračytvałasia, zhubiła svaju aryhinalnuju formu, mnohija nazvy byli skažonyja da niepaznavalnaści, nie mieli adzinaha napisańnia, tapanimiju litaralna zapałanili arfahrafičnyja, hramatyčnyja i faktyčnyja pamyłki. A kolki strat i błytaniny naniesła biazdumnaje pierajmienavańnie našych spradviečnych nazvaŭ! Voś hetaje śmiećcie na praciahu bolš za 10 hadoŭ daviałosia razhrabać mienavita tym vučonym, jakich ideołah Ihar Karpienka abazvaŭ biazmozhłymi. Zaraz našaja dziaržava pryznajecca niezaležnaj. To navošta ž jaje abiaźličvać, znoŭ viartacca ŭ toj strašenny chaos?!

Vykaranieńnie nacyjanalnaj tapanimii — niebiaskryŭdnaja zabava, jana maje jaskravuju palityčnuju afarboŭku, ad jaje patychaje zdradaj nacyjanalnych intaresaŭ. Chiba my ŭžo saśpieli da taho, kab addać apošni kavałak ziamli pad čužy pratektarat? Ni adna nacyja nie ŭ pravie pahardžać svaimi duchoŭnymi kaštoŭnaściami, kali jana žadaje zastavacca nacyjaj.

* * *

Ad Redakcyi

Zvaroty pa hetym pytańni mohuć prykładna nastupnymi.

Prosim nie ŭnosić źmienaŭ u zakony «Ab movach» i «Ab nazvach hieahrafičnych abjektaŭ», jakija dazvolać davać nazvy hieahrafičnym abjektam nie vyklučna na biełaruskaj movie, jak ciapier, ale i na ruskaj. U vypadku pryniaćcia źmien, u Biełarusi mohuć masava źjavicca vulicy «Straicielaŭ», «Žaleznadarožnaja». Heta budzie dyskredytavać našu nacyju, heta niedastojna. Nazvy hieahrafičnych abjektaŭ pavinny davacca vyklučna na biełaruskaj movie, kab nie było chaosu.

Zvaroty varta kiravać u nastupnyja instancyi.

Dziaržaŭny kamitet pa majomaści, zav. Čyrvonazorkavy, 12, Minsk, 220005,

[email protected]

Saviet ministraŭ RB, premjer-ministru Miaśnikoviču Michaiłu Uładzimiraviču, vuł. Savieckaja 9, 220010

[email protected]

Administracyja Prezidenta Respubliki Biełaruś, vuł. Kirava, d. 43, h. Minsk

http://president.gov.by/by/obrascheniya-by/

Kamientary30

Ciapier čytajuć

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Usie naviny →
Usie naviny

20‑hadovaja Kaciaryna Kopina znajšłasia5

KDB pačaŭ karjeru Kardaš, padsunuŭšy jaje ŭ Minsku 55‑hadovamu huru ŭkrainskaj žurnalistyki15

U Iranie aryštavali scenarysta filma «Prostaja vypadkovaść», naminavanaha na «Oskar»2

Łabkovič: Ja nie ŭjaŭlaŭ, u što heta nasamreč pieratvorycca i što mianie čakaje dalej u hetaj sistemie4

Tramp raźjušyŭsia praz žart pra siabie na «Hremi»8

U Minsku na zaniatki pryjšła tolki čverć školnikaŭ

Kolki kaštuje «prykuryć» aŭto ŭ mocny maroz?

Biełarusy ŭšanavali pamiać Kastusia Kalinoŭskaha i paŭstancaŭ 1863 hoda na jaho radzimie12

Siońnia nočču tempieratura pavietra apuskałasia da minus 31°S — rekord hetaj zimy1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Biełpoł: «Epštejn nie dajechaŭ da Biełarusi». A kim byli baćki jaho kachanki Karyny Šulak?

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić