Hramadstva11

U Biełaruskaj Vikipedyi — 10 tysiač artykułaŭ

Dziesiacitysiačnym staŭ artykuł, pryśviečany Jevie.

U subotu, 15 sakavika, sieciŭny encykłapiedyčny prajekt «Vikipiedyja pa‑biełarusku» (be.wikipedia.org) pierasiahnuŭ miažu 10 000 artykułaŭ. Dziesiacitysiačnym staŭ artykuł, pryśviečany Jevie.

«Vikipiedyja pa‑biełarusku» isnuje z kanca žniŭnia 2006 h., raźvivajecca dobraachvotnikami encykłapiedyčnaj spravy i nazapašvaje materyjały na biełaruskaj litaraturnaj movie. Za pieršyja 7 miesiacaŭ svajho isnavańnia prajekt stvaryŭ bolš za 3,5 tys. artykułaŭ, za minuły hod — bolš za 6,5 tys. artykułaŭ z roznych halin čałaviečych viedaŭ.

Prajekt uvachodzić u skład šmatmoŭnaha prajektu «Vikipiedyja» (wikipedia.org), u ramkach jakoha raźvivajucca anałahičnyja encykłapiedyi na 255 movach śvietu. Najbujniejšaja ź ich, «Vikipiedyja pa‑anhlijsku», naličvaje kala 2,4 młn. artykułaŭ, u składańni jakich udzielničali i ŭdzielničajuć da 5 młn. dobraachvotnikaŭ z usiaho śvietu.

Taksama ŭ ramkach «Vikipiedyi» z žniŭnia 2004 h. isnuje prajekt, jaki karystajecca alternatyŭnaj normaj biełaruskaj movy, h.zv. «taraškievicaj» (na siońniašni dzień tam źmieščana kala 8,8 tys. artykułaŭ).

Prajekt «Vikipiedyja» (www.wikipedia.org) isnuje z 15 studzienia 2001 hoda jak publičnaja univiersalnaja internet‑encykłapiedyja, u jakoj aŭtaram artykuła moža vystupić kožny achvočy. Fundatarami prajekta stali dva entuzijasty Džymi Uejłs i Łary Senhier.

Pieršapačatkova kožny novy artykuł pierad publikacyjaj prachodziŭ składanuju šmatstupiennuju praceduru redahavańnia. Adnak rost abjomu encykłapiedyi prymusiŭ stvaralnikaŭ šukać praściejšy mietad publikacyi. U 2002 hodzie za asnovu była ŭziataja viki—technałohija (ad havajsk.: wikiwiki — vielmi chutka). Technałohija dazvalaje adrazu praz veb‑interfiejs publikavać artykuły, rabić praŭku ŭ najaŭnych, imhnienna stvarać spasyłki na inšyja artykuły, jak na najaŭnyja, tak i płanavanyja.

Nie hledziačy na poŭnuju svabodu pravak, prajekt pakazaŭ, što dasiahnuć pastaŭlenaj D. Uejłsam i Ł. Senhieram mety — stvaryć poŭnuju, abjektyŭnuju i svabodnuju ad abmiežavańniaŭ na kapiravańnie encykłapiedyju, dastupnuju na niekalkich movach — mahčyma. Prajekt źjaŭlajecca niekamiercyjnym i raźvivajecca na srodki sponsaraŭ, jakija ŭ asnoŭnym źjaŭlajucca prostymi ŭdzielnikami Vikipiedyi. Arhanizatar — amierykanski fond Wikimedia Foundation Inc. (wikimediafoundation.org).

Aŭtarskaje prava na materyjały Vikipiedyi rehulujecca licenzijaj GNU FDL i adpaviadaje GPL‑licenzii, jakaja vykarystoŭvajecca dla svabodnaha prahramnaha zabieśpiačeńnia. Licenzija dazvalaje svabodna źmianiać i raspaŭsiudžvać infarmacyju i navat pradavać jaje, adnak zabaraniaje zajaŭlać svaje pravy na stvoranuju hramadskaściu infarmacyju paśla ŭniasieńnia jakich‑niebudź źmien i dapaŭnieńniaŭ (copyleft). Pry hetym stvaralniki Vikipiedyi nastojliva zaklikajuć nie raźmiaščać u joj materyjałaŭ, abaronienych aŭtarskim pravam, biez zhody pravaŭładalnikaŭ.

Samym vialikim z moŭnych raździełaŭ encykłapiedyi źjaŭlajecca anhlijski (en.wikipedia.org), jon naličvaje bolš za 2,4 miljony artykułaŭ (dla paraŭnańnia — viadomaja «Brytanskaja Encykłapiedyja» u 15‑m vydańni naličvaje 120 tysiač artykułaŭ, treciaja redakcyja «Vialikaj Savieckaj Encykłapiedyi» — kala 100 tysiač). Druhaja pa vieličyni Vikipiedyja — na niamieckaj movie — bolš za 720 tysiač artykułaŭ. Usiaho ŭ Vikipiedyi isnuje bolš za 250 moŭnych raździełaŭ, adnak ź ich tolki kala 70 pieraadoleli kolkaść u 10 tysiač artykułaŭ — siarod ich ciapier i biełaruski raździeł.

booxter

Hety tekst dasłany ŭ rubryku «Narodnyja naviny»
Dasyłajcie na [email protected] vašy fatazdymki. Źmiaščajcie narodnyja naviny. Paviedamlajcie pra pilnyja zdareńni na telefony
(029) 707-73-29,
(029) 613-32-32,
(017) 284-73-29
Chaj ludzi ŭbačać vašymi vačyma!

Hladzi jašče:
Vikipedyi taraškievicaj bolš nie isnuje
Vikipedyja pad pahrozaj bankructva

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Alaksandr Łukašenka tak lasnuŭsia na lod na chakiei, što trybuny zamierli VIDEA118

Alaksandr Łukašenka tak lasnuŭsia na lod na chakiei, što trybuny zamierli VIDEA

Usie naviny →
Usie naviny

Paźniak: Amal nie sumniavajusia, što Miełkaziorava atrucili vorahi Biełarusi i vorahi čałaviectva129

Pjanyja rasijskija vajskoŭcy žorstka raspravilisia ź siamjoj z Pakroŭska, jakaja čakała «vyzvaleńnia» ad Ukrainy24

Zialenski nazvaŭ «čyrvonyja linii» Ukrainy ŭ mirnych pieramovach6

«Pa-biełarusku «Słana» Filipienki nabyvali bolš achvotna, čym pa-rusku». Jakija knihi siońnia ŭ topie? Intervju z kiraŭnicaj vydaviectva Gutenberg Publisher5

«Dačka» EPAM Systems uvajšła ŭ top-10 najbujniejšych biznesaŭ Hruzii

Šachied trapiŭ u šmatpaviarchovik Kijeva. Jašče adzin — u prypynak hramadskaha transpartu ŭ vobłaści VIDEA1

Dziaržaŭny znak jakaści prysvoili tolki adnoj ź dźviuch biełaruskich zhuščonak. Dyk Hłybokaje ci Rahačoŭ?16

U Pinsku piensijanierka pravaliłasia na svaim aŭto ŭ jamu darožnikaŭ. Jaje jašče i aštrafavali7

Dyrektara filijała «Homsielmaša» ŭ Arhiencinie šukajuć pa abjavie i prapanujuć zarpłatu zvarščyka ŭ Minsku4

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Alaksandr Łukašenka tak lasnuŭsia na lod na chakiei, što trybuny zamierli VIDEA118

Alaksandr Łukašenka tak lasnuŭsia na lod na chakiei, što trybuny zamierli VIDEA

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić