U Francyi na 92-m hodzie žyćcia pamior piśmieńnik Mišel Turńje. Litaratar pamior u siabie doma ŭ pasiołku Šuazel pad Paryžam.
Pa słovach mera pasiołka, Turńje, zhodna ź jaho apošniaj volaj, budzie pachavany pad drevam u siabie ŭ dvary.
Spačuvańni svajakam piśmieńnika vykazaŭ francuzski prezident Fransua Aland. Jon acharaktaryzavaŭ Turńje jak vialikaha piśmieńnika niezvyčajnaha talentu.
Mišel Turńje naradziŭsia 19 śniežnia 1924 h. Svaju prafiesijnuju dziejnaść jon pačynaŭ jak žurnalist i pierakładčyk. U 1967 piśmieńnik apublikavaŭ svoj pieršy raman «Piatnica, abo Cichaakijanski limb», jaki prynios jamu šyrokuju viadomaść.
U 1970 hodzie Turńje atrymaŭ prestyžnuju Hankuraŭskuju premiju za svoj druhi raman «Lasny car». Knihu ŭ 1996 hodzie ekranizavaŭ niamiecki režysior Folkier Šlendorf (u rasijskim prakacie film viadomy jak «Ohr»).
Paśla hetaha Turńje apublikavaŭ jašče niekalki ramanaŭ i zbornikaŭ apaviadańniaŭ, u tym liku dziciačych. U apošni čas piśmieńnik ličyŭsia adnym z najbolš upłyvovych francuzskich litarataraŭ druhoj pałovy XX st.

Kamientary