U Hrenłandyi znojdzienaja niebiaśpiečnaja dla płaniety zona ź ildom čornaha koleru
Narviežskija navukoŭcy znajšli «ciomnuju» zonu na ledzianym ščycie ŭ Hrenłandyi, jakaja ŭtvoranaja płastom pyłu i sažy. U zonie chutka rastaje lod, što ŭpłyvaje na rost uzroŭniu mora i stvaraje vierahodnaść zatapleńnia terytoryj pa ŭsim śviecie. Ab hetym piša vydańnie Science Alert.

«Ciomnaja» zona dasiahaje 400 kiłamietraŭ u daŭžyniu, a maksimalnaja šyrynia — 100 kiłamietraŭ. Na jaje terytoryi raście bahavińnie ciomnaha koleru, jakoje siłkujecca čaścicami vuhlarodu i nadaje lodu charakternaje adcieńnie. U vyniku źnižajecca albieda — zdolnaść pavierchni adlustroŭvać soniečnyja pramiani. Zamiest hetaha lod tolki pahłynaje enierhiju i pačynaje chutka rastavać.
Vada, u svaju čarhu, spryjaje rostu bahavińnia. Navat nievialikaje paciapleńnie pryvodzić da raptoŭnaha rostu ich kolkaści, a ŭ vyniku raście płošča «ciomnaje» zony, i lod pačaje rastavać jašče chutčej. Tak uźnikaje efiekt zvarotnaj stanoŭčaj suviazi.
Navukoŭcy vyśvietlili, što samy vialiki ŭniosak u skaračeńnie abjomaŭ lodu robić saža ad lasnych pažaraŭ i inšych pracesaŭ hareńnia. Jana adkazvaje za 73% źmienlivaści albieda.
Ciapier čytajuć
Ahientka Kardaš vykarystoŭvała seks, kab źbirać infarmacyju pra kalinoŭcaŭ i zavierbavać ukrainskaha kamandzira. A kurataru KDB pisała pra jaho: «Moj łoch»
Kamientary