Padčas subotnika na «Linii Stalina» pad Minskam Alaksandr Łukašenka paśpieŭ vykazacca i pra savieckaha dyktatara, paviedamlaje BiełTA.

«Dy ja nie imia Stalina adradžaŭ, choć i jon hetaha zasłuhoŭvaje. Ja adradžaŭ hety abjekt, jaki kaža ab toj častcy historyi, jakaja była ŭ nas, i jakuju, na žal, na toj čas niapravilna razumieli», — padkreśliŭ Alaksandr Łukašenka.
Viartajučysia da značeńnia kompleksu «Linija Stalina», kiraŭnik dziaržavy adznačyŭ, što hety historyka-kulturny abjekt zapatrabavany nie tolki na postsavieckaj prastory. Siudy pryjazdžajuć turysty i z Zachodniaj Jeŭropy, kab pahladzieć na techniku vajennych hadoŭ i sučasnaje ŭzbrajeńnie.
«My budziem i dalej pašyrać hetuju placoŭku dla taho, kab vychoŭvać patryjotaŭ, zdolnych abaranić nie tolki siabie, svaju siamju i dziaciej, ale i našu krainu», - padsumavaŭ Alaksandr Łukašenka.
***
Linija Stalina — u 1930-ja hady sistema vuzłavych abarončych zbudavańniaŭ na «staroj» (heta značyć da 1939 hoda) miažy SSSR, jakaja składałasia z umacavanych rajonaŭ ad Karelskaha pierašyjka da bierahoŭ Čornaha mora.
U Savieckim Sajuzie hetaja sistema ŭmacavanych rajonaŭ aficyjna nikoli nie nazyvałasia «linijaj Stalina». Abarončyja zbudavańni pad nazvaj «linija Stalina» nie zhadvajucca ŭ daśledavańniach historykaŭ Druhoj suśvietnaj vajny.
Paśla dałučeńnia da SSSR u 1939-40 hadach Zachodniaj Biełarusi, Zachodniaj Ukrainy, Prybałtyjskich respublik i Biesarabii — «linija Stalina» była zakansiervavana i prykładna na 300 kiłamietraŭ da zachadu stała ŭzvodzicca novaja «linija Mołatava».
Kamientary