Ułada11

Łukašenka i Zialenski siońnia ŭpieršyniu sustrenucca ŭ Žytomiry

Pieršaja sustreča prezidentaŭ Biełarusi i Ukrainy Alaksandra Łukašenki i Uładzimira Zialenskaha adbudziecca siońnia ŭ Žytomiry, dzie 3-4 kastryčnika prachodziać mierapryjemstvy druhoha forumu rehijonaŭ dźviuch krain, paviedamlaje BiełTA.

 

Čakajecca, što kiraŭnik biełaruskaj dziaržavy ŭ pieršaj pałovie dnia prybudzie ŭ Žytomir z rabočym vizitam. Spačatku zapłanavany pieramovy z ukrainskim lidaram. Zatym prezidentaŭ čakajuć na plenarnym pasiadžeńni II Forumu rehijonaŭ Biełarusi i Ukrainy, dzie zapłanavany vystupleńni Alaksandra Łukašenki i Uładzimira Zialenskaha.

Napiaredadni ŭ Žytomiry prajšoŭ vielmi nasyčany pieršy dzień forumu.

Centralnaj padziejaj dla biźnies-paradku dnia stała pasiadžeńnie kansultatyŭnaha savieta dziełavoha supracoŭnictva, paśla zaviaršeńnia jakoha biełaruskija i ŭkrainskija partniory padpisali čatyry dziasiatka damoŭlenaściej na ahulnuju sumu bolš za $ 540 młn.

Adbyłasia taksama aficyjnaja sustreča kiraŭnikoŭ rehijonaŭ Ukrainy i Biełarusi z kiraŭnikom Žytomirskaj abłasnoj dziaržaŭnaj administracyi. Asabliva na joj hučała tema adnaŭleńnia sudnachodstva pa Dniapry na terytoryi Ukrainy.

Pa prajekcie ŭ Biełarusi płanavałasia budaŭnictva porta «raka-mora» na hłybakavodnym učastku Dniapra kala vioski Nižnija Žary Brahinskaha rajona, praktyčna na miažy z Ukrainaj. Ideja prajekta składajecca ŭ tym, kab zahružać na terytoryi Biełarusi sudny źmiešanaha kłasu, jakija zmohuć dastaŭlać hruzy praz Čornaje mora ŭ krainy Jeŭropy, Azii i Afryki. Takomu sudnu nie spatrebiacca dadatkovyja pieravałki ŭ marskich partach, što istotna źnižaje canu dastaŭki.

Na sustrečy z pradstaŭnikami ŭkrainskich ŚMI Alaksandr Łukašenka taksama zajaŭlaŭ, što ŭ paradku dnia jaho pieramoŭ z Uładzimiram Zialenskim buduć pytańni ekanomiki i realizacyi sumiesnych prajektaŭ. «Naprykład (heta nie hałoŭnaje), rakietabudavańnie - dla nas heta važnaja tema. My sami ŭžo pačali budavać novuju rakietu, ale ŭ nas nie chapaje kampietencyj, daśviedčanych ludziej. Jany jość u vas. Nam ža nie treba mižkantynientalnuju rakietu budavać. Čamu nie abmierkavać hety prajekt i nie dać śpiecyjalistam daručeńnie na prapracoŭku, - skazaŭ kiraŭnik dziaržavy. - Vielmi važnaje dla vas i dla nas pytańnie vuhlevadarodaŭ».

Alaksandr Łukašenka pa čas razmovy z pradstaŭnikami ŚMI adznačaŭ, što hetaja sustreča z Uładzimiram Zialenski daść mahčymaść nie prosta paznajomicca ​​asabista, ale i lepš zrazumieć i daviedacca pazicyju adzin adnaho pa tych ci inšych pytańniach.

Čakajecca, što ŭ zaviaršeńnie forumu rehijonaŭ taksama budzie padpisany šerah dvuchbakovych dakumientaŭ.

Kamientary1

Ciapier čytajuć

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć24

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć

Usie naviny →
Usie naviny

U Minsku BMW urezałasia ŭ aharodžu i pierakuliłasia1

46‑hadovaha kaśmietołaha z Kałodziščaŭ asudzili pa dźviuch palityčnych kryminałkach4

U Biełarusi pabudujuć druhi krematoryj3

Sud u Maskvie pryhavaryŭ da pažyćciovaha terarystaŭ, jakija napali na «Krokus»2

U Viciebsku 17‑hadovaja dziaŭčyna biła tvaram ab stoł i złamała nos svajoj siabroŭcy9

Ramont za svoj košt. Kala mietro «Kamiennaja Horka» prapanujuć dziŭnuju arendu — ci vyhadna?

Sieviaryniec napisaŭ, jak jamu ŭ turmie prapanoŭvali supracoŭnictva10

Ułady Irana pryznali, što novy viarchoŭny lidar paranieny — pierałom stupni i parezy na tvary5

Ci budzie Rasija zdymać viarški z naftavaha kryzisu praz vajnu ŭ Iranie? Vyhladaje, što tak18

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć24

Alimpijski čempijon Aramnaŭ: Nam vyhadnaja praciahłaja vajna, i Vova dy Saša ŭ joj pieramohuć

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić