Teatr

«Svaju pazicyju my nie pakidajem». Vycisnuty ź Biełarusi Sučasny mastacki teatr zapracavaŭ u Kijevie

Sučasny mastacki teatr, što byŭ faktyčna vycisnuty ź Biełarusi, ciapier pracuje ŭ Kijevie. Pra heta paviedamiŭ jaho kiraŭnik Uładzimir Ušakoŭ, jaki ŭžo płanuje niekalki premjer i hastroli ŭ šerahu krain Jeŭropy.

Śpiektakl «Drakon». Fota sa staronki SMT u fejsbuku.

Cisk na teatr pačaŭsia jašče ŭ minułym hodzie: kalektyvu daviałosia pamianiać niekalki placovak, a hastrolnyja paśviedčańni stali vydavacca marudna albo nie vydavacca ŭvohule. U studzieni MNS admianiła pakaz śpiektaklu #Hetademakrejšen za paŭhadziny da pačatku. U vyniku zapłanavanaha «Byłoha syna» pavodle adnajmiennaj knihi Sašy Filipienki Uładzimir Ušakoŭ pastaviŭ nie ŭ Minsku, a ŭ Kijevie — premjera adbyłasia 20 maja.

«Paśla premjery «Byłoha syna» ja ŭsio nie moh da kanca vyznačycca, što rabić u hetaj situacyi i jak pravilna pastupić, — kaža Uładzimir. — Ja razumieŭ, što mahčymaści pracavać u Minsku ni ŭ mianie, ni ŭ kalektyva niama, adpaviedna treba šukać šlachi, jak nie spynić teatr. Tamu ja pryniaŭ rašeńnie praciahnuć pracu va Ukrainie. U teatralnym asiarodździ nam tut vykazvajuć vialikuju salidarnaść i šmat dapamahajuć u pracy».

Kamanda teatra farmirujecca ź biełarusaŭ, jakija byli vymušany źjechać, taksama ŭ Kijevie ciapier znachodzicca artyst SMT Dzianis Dudzinski. 

«Kalektyŭ całkam nie pierajechaŭ. Kožny artyst razam sa svajoj siamjoj pavinien sam pryniać rašeńnie, my na jaho ŭpłyvać nie možam. Da taho ž pakul nie majem finansavych mahčymaściaŭ, kab zabiaśpiečyć usiu kamandu žyllom i stabilnym zarobkam. My pracujem u tych umovach, jakija siońnia jość, i budziem staracca zrabić tak, kab kalektyŭ rana ci pozna zmoh być razam».

Ciapier teatr pracuje nad niekalkimi budučymi premjerami i arhanizoŭvaje hastroli pa Ukrainie i šerahu inšych krain Jeŭropy. U repiertuary zastajucca raniejšyja śpiektakli SMT i novaja pastanoŭka «Były syn». U hastroli Uładzimir płanuje ŭklučyć raboty «Drakon», «Impieryja pryhažości» i #Hetademakrejšen, «kab śpiektakli, jakija nie davali pakazvać u Biełarusi, ubačyli hledačy ŭ inšych krainach».

«My vymušany pracavać u tych abstavinych, jakija skłalisia, ale spadziajomsia, što vierniemsia i budziem pracavać na Radzimie. Pastanoŭka «Były syn» dakazvaje, što my kažam pra biełaruskija prablemy i biełaruskija składanaści. Ciapier ja šukaju pjesu, jakaja b mahła raskazać pra žanočy bok našaj revalucyi, pra našych hieraiń. Naturalna, my pavinny dumać i pra kamiedyi, kab teatr moh raźvivacca ekanamična, ale svaju pazicyju my nie pakidajem i ŭvieś čas dumajem, jak razmaŭlać pra toje, što adbyvajecca ŭ našaj krainie».

Kamientary

 
Naciskańnie knopki «Dadać kamientar» aznačaje zhodu z rekamiendacyjami pa abmierkavańni.

Ciapier čytajuć

Asudžany za «Hajun» da chimii brat Ihara Łosika ŭciok ź Biełarusi1

Asudžany za «Hajun» da chimii brat Ihara Łosika ŭciok ź Biełarusi

Usie naviny →
Usie naviny

«Pakul pašpart dziejničaje». Emihranty pra toje, ci nie strašna im adpraŭlać u Biełaruś dziaciej na letnija kanikuły1

Žychary rajcentra ŭ Viciebskaj vobłaści hadami skardziacca na drennuju vadu

Rasija naroščvaje vytvorčaść «šachiedaŭ» i nieŭzabavie zmoža zapuścić 2000 za adnu noč11

U Italii 78-hadovy mužčyna «ažyŭ» praz 30 chvilin paśla spynieńnia serca4

U Ciumienskaj vobłaści «hieroj SVA» zabiŭ svaju žonku ŭ dzień viasiella11

«Chacieŭ vyratavać chacia b niejkuju kolkaść ludziej». Dačka biełarusa, zatrymanaha pa spravie «Biełaruskaha Hajuna», raskazała pra baćku6

«Nievierahodny śpiektakl kryvadušnictva». Dźmitryj Hurnievič aburyŭsia ažyjatažam vakoł skandału na kancercie Coldplay25

Biełaruskaja handbalistka budzie hulać za zbornuju Rumynii

Dla biełaruskaha fiestyvalu vyrabili trochmietrovy chot-doh FOTAFAKT9

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Asudžany za «Hajun» da chimii brat Ihara Łosika ŭciok ź Biełarusi1

Asudžany za «Hajun» da chimii brat Ihara Łosika ŭciok ź Biełarusi

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić