Kultura22

«Hałoŭny spažyviec — naš syn». Šmatdzietnaja siamja zasnavała ŭ Biełastoku chatniuju dziciačuju biblijatečku

Minčanka Julija pierajechała ź siamjoj u Biełastok paśla pačatku vajny va Ukrainie. Tut žančyna razam z mužam raspačali ŭłasny prajekt, praź jaki spadziajucca pryvivać biełaruskim dzietkam Padlašša luboŭ da biełaruščyny.

Fota: archiŭ hierojaŭ

Julija raskazvaje, što jany z mužam i dziećmi źjechali ź Biełarusi vymušana, tamu, viadoma, chočuć viarnucca dadomu.

U pary troje maleńkich dziaciej. Julija z mužam dumali pra toje, jak pryvivać dzieciam luboŭ da biełaruščyny: «Pa-pieršaje, [muž] Aleh havoryć ź dziećmi pa-biełarusku, pa-druhoje, starejšy syn u nas ciapier vučyć biełaruskuju movu na biaspłatnych anłajn-kursach — heta ŭsiaho adzin urok na tydzień, ale ŭsio roŭna vialikaja dapamoha. Dzieci hladziać filmy i mulciki na biełaruskaj movie, słuchajuć biełaruskija aŭdyjaknihi ŭ dadatku «Knižny voz». Taksama imkniomsia da taho, kab jany spažyvali jak maha mienš ruskamoŭnaha kantentu».

Kali siamja źjazdžała, to ŭziała z saboj tolki samaje nieabchodnaje, što ŭlezła ŭ bahažnik, i pakinuła knihi ŭ Biełarusi. Ale pry pieršaj mahčymaści pieraviezła biełaruskamoŭnyja knihi z ułasnaj chatniaj biblijatečki.

A dalej u baćki siamiejstva źjaviłasia ideja, što možna było b dzialicca hetymi knihami z tymi biełaruskimi dzietkami, jakija žyvuć u Biełastoku. Ale knih u pary było nie vielmi šmat, tamu jany vydzielili biudžet u niekalki socień rubloŭ, na jaki zrabili niekalki bujnych zakupaŭ.

Nabyli bolš za 30 knih — i ciapier u biblijatecy bolš za 50 dziciačych biełaruskamoŭnych knižak. Prydumali nazvu «Skrynka Skarynki», zrabili admysłovy telehram-kanał, kudy vykładvajuć fota knih ź nievialikimi anatacyjami. U adny ruki dajuć da čatyroch knih na miesiac, i heta, viadoma, biaspłatna.

Misija, raskazvaje Aleh, takaja: «Dajom mahčymaść čytać pa-biełarusku, znajomicca ź viadomymi tvorami ŭ biełaruskim pierakładzie, nie zabyvać, adkul jany. Dapamahajem baćkam, jakija chočuć znajomić dziaciej ź biełaruskaj movaj, rabić heta praź cikavyja knihi».

Ciapier siamja nabyvaje pa adnoj knižcy na miesiac. Śpisvalisia ź niekalkimi vydaviectvami, kab raskazać pra prajekt i paprasić źnižku na knihi, i heta nie było marnym — usie vydaviectvy i kramy pajšli nasustrač «Skryncy Skarynki». 

Usie knihi ź biblijateki Aleh i Julija vypraboŭvajuć na ŭłasnych dzietkach, i kožny dzień vydzialajuć čas na čytańnie na rodnaj movie. «Hałoŭny spažyviec — heta naš starejšy syn, jaki vučycca ŭ druhim kłasie, ale małodšyja taksama lubiać čytać. My amal nie kuplajem knihi dla zusim małych dzietak, dzie jość tolki vialikija karcinki z podpisami. Ale ŭ nas chapaje knižak dla siaredniaha ŭzrostu, 6—7 hadoŭ, i davoli šmat knižak dla padletkaŭ — naprykład, majem «Hary Potera» pa-biełarusku», — dzielicca Julija.

Ciapier, kali biełastockaja supolnaść viedaje pra «Skrynku», knihi traplajuć u siamju roznym čynam. «Ad adnoj z našych čytačak my daviedalisia, što ŭ Niderłandach žyvie biełaruskaja piśmieńnica, aŭtarka knihi pra niačyścikaŭ. Ja ź joj śpisałasia, i jana dasłała nam u Polšču knihu poštaj. Byvaje, ludzi, jakija viedajuć pra «Skrynku», prapanujuć nam nabyć knihi dla jaje. A jašče my prapanujem addavać nam knihi, kali ŭ niekaha dzieci vyraśli i knihi lažać biez spravy», — raskazvaje Julija.

Siamja dzielicca, što było b cikava zrabić takija prajekty i ŭ inšych haradach. Dla pačatku na biblijatečku chapiła b 30 knih.

«Možna znajści abo siemji nakštałt našaj, jakija ja mahła b navučyć tamu, jak my pracujem, abo biełaruskija prastory ci chaby. Dumała pra Vilniu, Prahu i niekatoryja harady Polščy», — kaža Julija.

«Naša Niva» — bastyjon biełaruščyny

PADTRYMAĆ

Mikita Miełkazioraŭ: My navučanyja ź dziacinstva, što jość jakasnaje ruskaje, a naša — nibyta parodyja na ŭsio

«Nie varta da śmierci hulać u mocnaha čałavieka». Kryścina Drobyš — pra ahučku dziciačych knih, pracu na TB i antydepresanty

Tyktokierka-aśvietnica Liza Vietrava: Ja imknułasia zrujnavać stereatyp, što vyvučeńnie biełaruskaj movy — składanaja i nudnaja sprava

Kamientary2

  • Hryška
    16.01.2023
    Šmat pośpiechaŭ im i hetaj inicyjatyvie pa zachavańni biełaruščyny siarod dziaciej!
  • Čytač
    16.01.2023
    dobraja sprava. možno jeŝie sozdať bibliotieku onłajn, hdie vyładyva biełaruskije knihi i v tom čiśle audio varianty. 

Ciapier čytajuć

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia17

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia

Usie naviny →
Usie naviny

Prajšli vobšuki ŭ byłoha ministra abarony Ukrainy Reźnikava4

Pravierka «BajChełpa» vyjaviła ŭciečku danych20

«Zastałasia tryvoha, jakaja nie adpuskaje navat nočču». Były palitviazień Siarhiej Šeleh prosić ab dapamozie7

U Zambii zvarjaciełaja słanicha zabiła dźviuch turystak3

Biełarus uziaŭ kredyt «Na rodnyja tavary», kab kupić matacykł «Minsk». Toj akazaŭsia kitajskim2

«My čakali Połk Kalinoŭskaha, kab vyzvaliŭ nas». Palitviazień patłumačyŭ, čamu paprasiŭ ab pamiłavańni20

Vice-prezident rasijskaj «Transnafty» zahinuŭ, vypaŭšy z akna7

Partuhalski futbalist, jaki zahinuŭ u aŭtakatastrofie, pajechaŭ mašynaj, bo lacieć samalotam zabaranili daktary3

Rasija atakavała Kijeŭ «šachiedami» i balistykaj. Dziasiatki paranienych, pažary i pierakrytyja vulicy1

bolš čytanych navin
bolš łajkanych navin

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia17

Studentka, jakaja ŭciakła ad aryštu ŭ 2020-m, pracuje na krajniaj poŭnačy Narviehii i zrazumieła skandynaŭski recept ščaścia

Hałoŭnaje
Usie naviny →

Zaŭvaha:

 

 

 

 

Zakryć Paviedamić